Hrišćanski brak podrazumeva i rađanje dece, pa se postavlja pitanje kako Bog, uprkos ovog zapovesti, nekim ljudima ne daju tu blagodat da postanu roditelji, iako oni za tim čeznu.
Hrišćani veruju da je Bog u raju blagoslovio praroditelje Adama i Evu i rekao im: "Rađajte se, i množite se i napunite Zemlju."
Hrišćanski brak podrazumeva i rađanje dece, pa se postavlja pitanje kako Bog, uprkos ovog zapovesti, nekim ljudima ne daju tu blagodat da postanu roditelji, iako oni za tim čeznu.
Ipak, u hrišćanstvu, veruje se da Bog ima svoju volju i plan za svakog pojedinca, koji može biti drugačiji od naših očekivanja.
Nekim ljudima Bog daje dar roditeljstva, dok drugim to možda ne iz razloga koji su nama nepoznati, čak i nerazumljivi.
Printscreen/YouTube
Sveti Pajsije Svetogorac
Razumevanje da je Božja volja često misterija koja se ne može uvek objasniti može biti izvor utehe, iako pitanje "zašto" ostaje neodgovoreno.
- Budući da je život postao težak, neki se trude da imaju samo jedno dete i čuvaju se da ne dobiju još dece. Međutim, to je veliki greh, jer time pokazuju uverenje da će svoje živote oni bolje ustrojiti nego Bog. Pošto su gordi, oni potcenjuju svemudri promisao Božiji. Bog vidi i njihovo duševno i njihovo ekonomsko stanje, kao i mnogo toga što mi ne vidimo i za šta ne znamo ni da postoji. Dakle, ako je porodica siromašna i teško izdržava i jedno dete, roditelji se svim silama trude da se ne rodi i drugo. Na taj način se suprotstavljaju volji Božijoj, što nije razumno rešenje - istakao je Sveti Pajsije Svetogorac i nastavio:
shutterstock.com
Ženske suze, Ilustracija
- Naprotiv, trebalo bi verovati da će dobri Bog, ako donese drugo ili drugu decu na svet, isto tako znati šta nam je potrebno i pre nego što to zatražite od Njega, i da će se pobrinuti i za ekonomsko jačanje porodice. Bezdetnima Bog ne daje decu za njihovo dobro. On nešto vidi i zato ne daje decu. Ne bi trebalo vršiti nasilje na Njegovim blagovoljenjem; čak i ako bi se, koristeći ljudske načine domogli onoga što žele, uveriće se da im Bog nije dao dete jer je brinuo o njihovom dobru. Trebalo bi znati da je dobro samo ono delo, koje je saglasno sa voljom Božijom, a ne ono koje ostvarujemo svojom upornošću i ljudskim sredstvima.
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
U petak druge sedmice po Vaskrsu čitamo snažno svedočenje jednog od najmudrijih duhovnika 19. veka. Sveti Teofan Zatvornik piše o grehu Ananije i Sapfire, ali i o svakome od nas koji zaboravljamo da su Božje oči svetlije od sunca i da vide i najskrivenije pomisli srca.
Molitveno se sećamo monaha koji je izabrao život u potpunom postu i neprekidnoj molitvi, posvećen Gospodu, a čiji su podvizi bili ispunjeni mirom i božanskom ljubavlju.
Kristina je radila na važnim pozicijama, a onda je život krenuo sasvim drugim tokom – rodila je sina sa autizmom i potpuno mu se posvetila. Umesto kancelarije i karijere, izabrala je borbu, veru i neprekidno traganje za odgovorima.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Na Tominsku nedelju, pod svodovima crkve Svete Trojice, služena je liturgija kojom je krunisan skoro jedan vek postojanja duhovnog stožera naroda kruševačkog kraja — uz prisustvo mitropolita, sveštenstva i blagočestivog naroda.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Kada prestane nadmetanje, rađa se prostor za tišinu, pokajanje i istinsku radost. Ne u tome da budemo iznad drugih, već u tome da budemo u miru sa sobom.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
U petak druge sedmice po Vaskrsu čitamo snažno svedočenje jednog od najmudrijih duhovnika 19. veka. Sveti Teofan Zatvornik piše o grehu Ananije i Sapfire, ali i o svakome od nas koji zaboravljamo da su Božje oči svetlije od sunca i da vide i najskrivenije pomisli srca.
Kristina je radila na važnim pozicijama, a onda je život krenuo sasvim drugim tokom – rodila je sina sa autizmom i potpuno mu se posvetila. Umesto kancelarije i karijere, izabrala je borbu, veru i neprekidno traganje za odgovorima.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Na društvenim mrežama ubrzo su počeli da kruže fotografije i video snimci polomljenog krsta na Rtnju. I dok su jedni smatrali da je krst polomljen i oboren od strane ljudske ruke, drugi su istakli da je priroda učinila svoje.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Na taj način će se obogatiti postojeći sportsko-rekreativni i turistički sadržaji i povećati ekonomska i ekološka konkurentnost opštine na turističkoj mapi Srbije.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.