Kako nas drevni spisi vode ka unutrašnjem miru, duhovnoj snazi i životu ispunjenom ljubavlju, smirenjem i molitvom.
Četvrta nedelja Velikog posta, koja se danas proslavlja, posvećena je Svetom Jovanu Lestvičniku, monahu i duhovnom učitelju čije delo "Lestvica božanskog ushođenja" opisuje korake ka duhovnom savršenstvu i približavanju Bogu kroz negovanje vrlina i pobedu nad strastima.
Svaka stepenica u "Lestvici" predstavlja određenu vrlinu ili duhovni podvig koji vernik treba da savlada. U nastavku su prikazane ključne vrline koje vode ka spasenju, kao i duhovne zamke kojih se treba čuvati.
Vrline na putu duhovnog ushođenja
Smirenje – Smirenost je temelj duhovnog života. Sveti Jovan uči da je gordost koren svih zala, dok je smirenje majka svih vrlina.
Molitva – Neprestana molitva je osnovna sila duhovnog života. Sveti Jovan naglašava njen značaj kao sredstva za povezivanje sa Bogom i očišćenje srca.
Post – Telesni post jača duh, oslobađa čoveka od robovanja telesnim željama i pomaže u čišćenju duše.
Ljubav – Ljubav prema Bogu i bližnjima predstavlja vrhunac duhovnog ushođenja. Ona čisti srce, povezuje čoveka sa Bogom i vodi ka savršenstvu.
Strpljenje i dugotrpljenje – Sposobnost podnošenja teškoća, nepravdi i uvreda sa mirom jedna je od najtežih, ali i najdragocenijih vrlina.
Sveti Jovan Lestvičnik upozorava na mnoge prepreke koje odvode čoveka od Boga. Među njima su:
Gordost – Najopasnija strast, jer udaljuje čoveka od Boga i otvara vrata duhovnoj zabludi. Protivotrov gordosti je smirenje.
Samoljublje – Preterana ljubav prema sebi i potreba za priznanjem vode ka egoizmu i duhovnoj propasti.
Nepromišljenost i neuzdržanost – Čovek treba da se čuva od neumerenih želja za materijalnim dobrima i prolaznim nasladama koje udaljavaju od istinskog duhovnog života.
Gnev i želja za osvetom – Srce ispunjeno gnevom i mržnjom ne može primiti Božiju blagodat. Pravi put je oproštaj i ljubav prema neprijateljima.
Težnja ka slavi i vlasti – Želja za društvenim ugledom i moći razara smirenje i udaljava čoveka od istinskog duhovnog napretka. Vernik treba da uči da služi drugima bez ličnih ambicija.
Sveti Jovan Lestvičnik, kroz "Lestvicu", poziva vernike na borbu protiv strasti, na strpljenje, smirenje i samokontrolu. On ukazuje na put koji vodi ka jedinstvu sa Bogom i istinskom miru. Njegove reči i danas odzvanjaju kao vodič svakome ko traga za smirenjem i duhovnim uzrastanjem.
U svojoj knjizi za drugu nedelju Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik piše o duhovnim borbama koje prate pokajanje, pozivajući nas da ustrajemo uprkos iskušenjima koja dolaze.
Prepodobni Jovan Kasijan u svom delu „Razgovori ave Serapiona“ razmatra glavne strasti koje muče ljudsku dušu, nudeći univerzalne savete za oslobađanje i duhovnu slobodu.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Zašto ni spoljašnji mir ni uređeni život ne donose spokoj duši – snažne reči velikog pravoslavnog podvižnika razotkrivaju skrivene strasti koje čoveka udaljavaju od Boga i upozoravaju na najopasniji greh među njima.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.