Kako nas drevni spisi vode ka unutrašnjem miru, duhovnoj snazi i životu ispunjenom ljubavlju, smirenjem i molitvom.
Četvrta nedelja Velikog posta, koja se danas proslavlja, posvećena je Svetom Jovanu Lestvičniku, monahu i duhovnom učitelju čije delo "Lestvica božanskog ushođenja" opisuje korake ka duhovnom savršenstvu i približavanju Bogu kroz negovanje vrlina i pobedu nad strastima.
Svaka stepenica u "Lestvici" predstavlja određenu vrlinu ili duhovni podvig koji vernik treba da savlada. U nastavku su prikazane ključne vrline koje vode ka spasenju, kao i duhovne zamke kojih se treba čuvati.
Vrline na putu duhovnog ushođenja
Smirenje – Smirenost je temelj duhovnog života. Sveti Jovan uči da je gordost koren svih zala, dok je smirenje majka svih vrlina.
Molitva – Neprestana molitva je osnovna sila duhovnog života. Sveti Jovan naglašava njen značaj kao sredstva za povezivanje sa Bogom i očišćenje srca.
Post – Telesni post jača duh, oslobađa čoveka od robovanja telesnim željama i pomaže u čišćenju duše.
Ljubav – Ljubav prema Bogu i bližnjima predstavlja vrhunac duhovnog ushođenja. Ona čisti srce, povezuje čoveka sa Bogom i vodi ka savršenstvu.
Strpljenje i dugotrpljenje – Sposobnost podnošenja teškoća, nepravdi i uvreda sa mirom jedna je od najtežih, ali i najdragocenijih vrlina.
Sveti Jovan Lestvičnik upozorava na mnoge prepreke koje odvode čoveka od Boga. Među njima su:
Gordost – Najopasnija strast, jer udaljuje čoveka od Boga i otvara vrata duhovnoj zabludi. Protivotrov gordosti je smirenje.
Samoljublje – Preterana ljubav prema sebi i potreba za priznanjem vode ka egoizmu i duhovnoj propasti.
Nepromišljenost i neuzdržanost – Čovek treba da se čuva od neumerenih želja za materijalnim dobrima i prolaznim nasladama koje udaljavaju od istinskog duhovnog života.
Gnev i želja za osvetom – Srce ispunjeno gnevom i mržnjom ne može primiti Božiju blagodat. Pravi put je oproštaj i ljubav prema neprijateljima.
Težnja ka slavi i vlasti – Želja za društvenim ugledom i moći razara smirenje i udaljava čoveka od istinskog duhovnog napretka. Vernik treba da uči da služi drugima bez ličnih ambicija.
Sveti Jovan Lestvičnik, kroz "Lestvicu", poziva vernike na borbu protiv strasti, na strpljenje, smirenje i samokontrolu. On ukazuje na put koji vodi ka jedinstvu sa Bogom i istinskom miru. Njegove reči i danas odzvanjaju kao vodič svakome ko traga za smirenjem i duhovnim uzrastanjem.
U svojoj knjizi za drugu nedelju Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik piše o duhovnim borbama koje prate pokajanje, pozivajući nas da ustrajemo uprkos iskušenjima koja dolaze.
Prepodobni Jovan Kasijan u svom delu „Razgovori ave Serapiona“ razmatra glavne strasti koje muče ljudsku dušu, nudeći univerzalne savete za oslobađanje i duhovnu slobodu.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.