Kako nas drevni spisi vode ka unutrašnjem miru, duhovnoj snazi i životu ispunjenom ljubavlju, smirenjem i molitvom.
Četvrta nedelja Velikog posta, koja se danas proslavlja, posvećena je Svetom Jovanu Lestvičniku, monahu i duhovnom učitelju čije delo "Lestvica božanskog ushođenja" opisuje korake ka duhovnom savršenstvu i približavanju Bogu kroz negovanje vrlina i pobedu nad strastima.
Svaka stepenica u "Lestvici" predstavlja određenu vrlinu ili duhovni podvig koji vernik treba da savlada. U nastavku su prikazane ključne vrline koje vode ka spasenju, kao i duhovne zamke kojih se treba čuvati.
Vrline na putu duhovnog ushođenja
Smirenje – Smirenost je temelj duhovnog života. Sveti Jovan uči da je gordost koren svih zala, dok je smirenje majka svih vrlina.
Molitva – Neprestana molitva je osnovna sila duhovnog života. Sveti Jovan naglašava njen značaj kao sredstva za povezivanje sa Bogom i očišćenje srca.
Post – Telesni post jača duh, oslobađa čoveka od robovanja telesnim željama i pomaže u čišćenju duše.
Ljubav – Ljubav prema Bogu i bližnjima predstavlja vrhunac duhovnog ushođenja. Ona čisti srce, povezuje čoveka sa Bogom i vodi ka savršenstvu.
Strpljenje i dugotrpljenje – Sposobnost podnošenja teškoća, nepravdi i uvreda sa mirom jedna je od najtežih, ali i najdragocenijih vrlina.
Sveti Jovan Lestvičnik upozorava na mnoge prepreke koje odvode čoveka od Boga. Među njima su:
Gordost – Najopasnija strast, jer udaljuje čoveka od Boga i otvara vrata duhovnoj zabludi. Protivotrov gordosti je smirenje.
Samoljublje – Preterana ljubav prema sebi i potreba za priznanjem vode ka egoizmu i duhovnoj propasti.
Nepromišljenost i neuzdržanost – Čovek treba da se čuva od neumerenih želja za materijalnim dobrima i prolaznim nasladama koje udaljavaju od istinskog duhovnog života.
Gnev i želja za osvetom – Srce ispunjeno gnevom i mržnjom ne može primiti Božiju blagodat. Pravi put je oproštaj i ljubav prema neprijateljima.
Težnja ka slavi i vlasti – Želja za društvenim ugledom i moći razara smirenje i udaljava čoveka od istinskog duhovnog napretka. Vernik treba da uči da služi drugima bez ličnih ambicija.
Sveti Jovan Lestvičnik, kroz "Lestvicu", poziva vernike na borbu protiv strasti, na strpljenje, smirenje i samokontrolu. On ukazuje na put koji vodi ka jedinstvu sa Bogom i istinskom miru. Njegove reči i danas odzvanjaju kao vodič svakome ko traga za smirenjem i duhovnim uzrastanjem.
U svojoj knjizi za drugu nedelju Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik piše o duhovnim borbama koje prate pokajanje, pozivajući nas da ustrajemo uprkos iskušenjima koja dolaze.
Prepodobni Jovan Kasijan u svom delu „Razgovori ave Serapiona“ razmatra glavne strasti koje muče ljudsku dušu, nudeći univerzalne savete za oslobađanje i duhovnu slobodu.
U crkvi Svetog kneza Lazara, uz molitveno prisustvo poglavara Srpske pravoslavne crkve, služena je sveta Liturgija, uz poziv vernicima na istrajnu molitvu.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.