U OVOM MANASTIRU LJUDI PRONALAZE SPAS: Mole se pred čudotvornom ikonom, a evo kako je ona dospela tu
Novi manastir Jovanje izgrađen je 1957. godine, nakon izgradnje jezera, za vreme patrijarha Germana.
Jedan od lekova koji se pravi upotrebom sremuša je ekstrakt ove biljke, koji poboljšava cirkulaciju...
Monaški život podrazumeva posvećenost Bogu, molitvu i dobročinstvo. Međutim i znanje o lekovitosti biljaka dobro dođe među monasima, jer se koristi za pravljenje različitih lekova i melema na biljnoj bazi.
Ovi preparati, koji se potom koriste u manastirima, takođe doprinose punjenju manstirske kase.
Jedan od lekova koji se pravi upotrebom sremuša je ekstrakt ove biljke, koji poboljšava cirkulaciju, čisti organizam, snižava krvni pritisak i poboljšava simptome arterioskleroze. Na specifičan način pripremljen, ekstrakt sremuša u nekim manastirima prodaje se kao pomoć pri lečenju raznih zdravstvenih stanja.
Upravo je proleće kada ova biljka prosto buja. Ako na planini ostetite miris belog luka budite sigurni da se u blizini nalazi sremuš.
Moćna samonikla biljka koja posle duge zime obnavlja telo i čisti organizam od glave do pete. Nadaleko je poznat i kao medveđi luk, jer krepi i ove krupne životinje.
- Nakon zimskog sna, prvo što potraže po šumi jeste ovaj divlji beli luk. Za njih je to vitaminska bomba koja ih nakon hibernacije vraća u život. Pojedu ovo tri, četiri puta i okrepe se. Ne kaže se uzalud - zdrav kao medved - rekao je Zoran Ćeriman iz Čačka, kod koga je na Zelenoj pijaci već godinama unazad, u ovo doba, najprodavaniji upravo sremuš.
Sezona njegovog branja traje u aprilu i maju, a na padinama Jelice ima ga u izobilju. Berači se kući vraćaju sa punim korpama divljeg belog luka, a veoma tražen sremuš je zbog svojih lekovitih svojstava. Oni koji dobro poznaju lekovito bilje kažu da sremuš čisti organizam od toksina, ima antibaktirijsko i antivirusno dejstvo.
- Vrlo je zdrava za krvne sudove, za jetru i žuč. Može se koristiti kao salata, začin, a žene od njega prave pite i meleme. Najbolji je kad se napravi sa rakijom komovicom. Isecka se i stavi u flašu. Miris belog luka ova biljka ima samo dok se jede, a posle se ne zadržava i ne isparava. Po izgledu najviše liči na đurđevak - kaže Biljana Đorđević iz sela Slatinska banja podno Jelice.
Ono što je siguno jeste da sremuš višestruko pomaže i to na nekoliko načina, jer se iz njegove berbe svi vrate preporođeni. Boravak u šumi i potraga za biljem puni baterije, naročito posle boravka u zatvorenom prostoru.
Novi manastir Jovanje izgrađen je 1957. godine, nakon izgradnje jezera, za vreme patrijarha Germana.
Monasi manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije.
Sveta gora je za srpski rod najsvetije mesto na planeti, a po čemu je još jedinstveno pročitajte u ovom tekstu
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Sveštenik koji služi i pod Ostrogom poručuje da se mir i blagoslov ne traže u onome što nedostaje, već u zahvalnosti za ono što već postoji.
Pravoslavna vera uči da nijedno stradanje nije bez smisla i da se i kroz bolest čovek može približiti Gospodu.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.