Odgovor Svetog Pajsija, slomljenom ocu nastradalog mladića, izrečen bez osude, ali sa dubokom verom u Božiju milost, otvorio je prozor nade koji nikada neće biti zatvoren.
Postoji bol koji probija kosti. Bol koji ne zna za jutro, ni za veče. Bol koji oduzima dah, ne ostavljajući prostora ni za plač, ni za reč. To je muka oca koji je izgubio svoje dete — i to ne bilo kako, već u jednoj strašnoj tišini, u praznini koju ostavi samoubistvo. Na jednu takvu priču podseća arhimandrit Makarije, iguman manastira Savina.
Očevi inače ćute. Ćute kad ih boli. Ali tada, pred starcem Pajsijem, jedan otac je progovorio. I izgovorio najtežu istinu:
- Sin mi je izvršio samoubistvo, skočio je sa zgrade. Mogu nekako da podnesem tugu što ga nema. Ali ne mogu da podnesem da je on završio u paklu. To nikako ne mogu da podnesem.
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Reči su padale teške kao kamen, ali starac ih nije dočekao pogledom osude. Nije pitao šta je bilo, ni zašto. Gledao je ravno u dušu tog oca i odgovorio blagim, a opet potresnim rečima, koje ostaju zapisane u večnosti:
- On je skočio sa petog sprata. Od petog sprata do zemlje, koliko ima vremena? Samo jednom da je rekao: "Gospode, pomiluj me", Bog bi ga primio.
U toj rečenici leži čitava teologija milosti. Jer Bog ne broji padove. Bog broji uzdahe duše. On ne meri trajanje molitve, nego njenu iskrenost.
Starac Pajsije nije davao lažnu utehu. Nije govorio ono što bi neko želeo da čuje. On je govorio ono što jeste - da Bog nije sudija koji čeka da kazni, već Otac koji jedva čeka da zagrli. Čovek može pasti, ali ako se njegova duša, u deliću sekunde, samo malo okrene ka nebu, ta okrenutost biva dovoljna.
Iguman Makarije je kazao i poučio nas sve:
- Kajanjem Bog ga odmah grabi sa spasenjem.
SPC
Iguman Makarije
To „grabi“ nije grub izraz, već snažan, jer tako izgleda ljubav Očeva: silovita u milosti, brza u spasavanju, neumorna u traženju izgubljenog sina.
Zato ova priča nije samo o smrti. Ovo je priča o nadi. O Bogu koji se spušta brže od svakog pada. O vapaju koji traje kraće od sekunde, ali ima težinu večnosti. O milosti koja ne pita za prošlost, već traži pokret srca.
I zato, ti koji tuguješ - ne ostaj u očajanju. Seti se da postoji Bog koji čuje i ono što nije izgovoreno. Koji vidi suze i kad ih skrivamo. I koji, baš kao u priči o izgubljenom sinu, trči da zagrli čak i kad mi mislimo da za zagrljaj nije vreme.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Narodnom pozorištu u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve je pozvao narod da kroz ljubav, odgovornost i veru u Svetog Savu i Hrista sačuva unutrašnju slobodu i povezanost sa bližnjima.
Pomoćni biskup Astane, prestonice Kazahstana, oštro osudio pokloničko okupljanje LGBT zajednice u bazilici Svetog Petra i pozvao papu Lava XIV da otvoreno prizna grešku, osudi događaje i učini čin pokajanja pred Bogom.
U besedi igumana rukumijskog otkriva se dramatična istina – pripremne godine za pojavu antihrista već su počele, a jedino pokajanje i vera mogu da odlože njegovo vreme i zaštite duše od strašnog iskušenja.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
U besedi igumana rukumijskog otkriva se dramatična istina – pripremne godine za pojavu antihrista već su počele, a jedino pokajanje i vera mogu da odlože njegovo vreme i zaštite duše od strašnog iskušenja.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Od prvog ubistva u ljudskoj istoriji, kada je zavist navela Kaina da digne ruku na brata Avelja, do današnjih dana osećaj nepravde nikada nije prestao da razdire čoveka. Iguman manastira Ribnica otkriva šta je zapravo u korenu ovog zla.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.