Sveti Atos i ove godine dočekuje vernike vodeći ih ka unutrašnjem učešću u Hristovom Stradanju i Vaskrsenju.
Oko 2.000 poklonika ušlo je danas, na Veliki Četvrtak, na Svetu goru kako bi učestvovali u bogoslužbenim svečanostima Svetih Dana, koje dostižu vrhunac na Veliki Petak i u Vaskrsenje Hristovo.
Dolazak vernika odvijao se uglavnom preko dva glavna pristaništa – Jerisosa i Uranopolisa – koja od jutarnjih časova funkcionišu sa pojačanim saobraćajem i dodatnim merama bezbednosti.
Prema ekskluzivnim informacijama koje je prikupio sajt vimaorthodoxias.gr, ovaj broj ukazuje na talas duhovne potrage među vernicima koji u Svetogorskoj državi traže mir i duhovno obnavljanje.
Očekuje se da ukupan broj poklonika koji će ući na Svetu goru od Cvetne nedelje pa sve do Vaskrsa premaši 12.000, što potvrđuje snažnu duhovnu privlačnost koju i danas ima „Vrt Presvete Bogorodice“.
Shutterstock/photravel_ru
Sveta gora
Svetogorske monaške zajednice već su pripremljene za prijem gostiju, uz strogo poštovanje prazničnog tipika, u duhu reda, duhovne sabranosti i pojačane molitve.
Služba Stradanja Hristovih, koja se na Veliki Četvrtak peva u svih dvadeset pet manastira, kelija i skita, prožeta je dubokom emocijom i molitvenim žarom, a vrhunac bogosluženja predstavlja Akatist Hristovom Grobu na Veliki Petak i Vaskršnja bdenija u noći Velike Subote.
Prema dosadašnjim podacima, ovogodišnja Velika nedelja obeležena je povećanom posetom u odnosu na prethodne godine, što se pripisuje potrebi ljudi za duhovnim osloncem posle godina teškoća, ali i nepromenjenom ugledu svetogorskih bogosluženja, koja ostaju neizmenjena vekovima.
Sveti Atos i ove godine dočekuje vernike vodeći ih ka unutrašnjem učešću u Hristovom Stradanju i Vaskrsenju.
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.