Sveštenstvo je odmah reagovalo i ceo slučaj je preuzela policija, a kako smo prvi objavili snimak pljačke, čitaocima je tako na uvid pružen video zapis pomenutog nedela.
Sveštenstvo je odmah reagovalo i ceo slučaj je preuzela policija, a kako smo prvi objavili snimak pljačke, čitaocima je tako na uvid pružen video zapis pomenutog nedela.
Posetivši crkvu, koja je dva puta u roku od deset dana obijena stekli smo uvid u to, koliko je ona značajna za Mirijevce, ali i za istoriju srpskog pravoslavlja. U sve to nas je uputio otac Borislav Petrić, sveštenik crkve Svetog proroka Ilije.
Sve u vezi nje upućuje na pravoslavnu vrlinu milosrđe i davanje zarad više svrhe, kao što je to bilo 1834. godine kada je lokalno stanovništvo podiglo svetinju, koristeći se građom porušenog manastira Slanci. Odvajali su domaćini tada od usta i iz džepa, baš kao što su to radili i sada 191. godinu kasnije, uoči i tokom Vaskršnjeg praznika.
ST/Tamara Pavišić
Otac Borislav
Preživela je velike istorijske trzavice, a ovih dana je ipak bila meta pohlepe lišene svake ljudskosti.
- Crkva Svetog proroka Ilije, bogate istorije, predstavlja simbol ovog dela Beograda. Tu su se svojevremeno čuvali spisi vladike Nikolaja Velimirovića, kada je tokom Drugog svetskog rata proglašen za državnog neprijatelja. Tada su ti spisi podeljeni na tri dela: najveći deo nalazio se upravo ovde, drugi u Šapcu, a treći u Nemačkoj. Nakon njegovog upokojenja, osamdesetih godina prošlog veka, ti delovi su ponovo sastavljeni, a prva sabrana dela vladike Nikolaja objavljena su u Nemačkoj. Ovaj hram imao je čast da bude deo te važne duhovne i kulturne misije - započinje priču sagovornik portala religija.rs.
wikimedia
Vladika Nikolaj Velimirović
Nakon kratkog osvrta na duhovni značaj ove svete oaze u Beogradu, otac Borislav se priseća detalja pljačke mirijevskog hrama.
- Tokom prve pljačke je ciglom polomljen prozor crkvene prodavnice. Mislili smo da se to neće ponoviti, ali smo se prevarili...
Ono što se dogodilo drugi put u noći ponedeljka na utorak, trećeg dana Vaskrsa, dodatno je uznemirio sveštenstvo i radnike pri crkvi, a pregledom snimaka sigurnosne kamere se može steći utisak da je ista osoba dva puta poharala ovu svetinju.
- U gluvo doba noći je razvalio vrata crkve, kao i kase ispod ikona, gde se skupljaju prilozi vernika i upotrebljavaju za crkvene potrebe... u oltaru je skrnavio druge predmete, a krstom je pokušao da razvali ikone...što predstavlja svetogrđe i ponašanje nalik demonizaciji. To je u velikoj meri uznemirilo sve nas...
Nemoral u gluvo doba noći
Osvrnuvši se na profil pljačkaša, sveštenik upozorava da je za dobrobit samog počinioca, koji je orobio crkvu, najbolje da bude uhvaćen što pre - kako ne bi zaglibio u još veći greh.
- Prvi put kada se pljačka dogodila, trudili smo se da ne sudimo. Nismo znali kakva ga je muka naterala na to… Tada je delovalo kao da se kolebao. Ali ako pretpostavimo da je isti čovek u pitanju i drugi put, onda je jasno da je tada bio znatno opušteniji i sigurniji u svom delovanju. Ni trunke savesti nije bilo. Takvo ponašanje ukazuje na ozbiljan duhovni problem, na osobu lišenu svakog kajanja - kaže naš sagovornik i zabrinuto naglašava zversku strast koja je obuzela mladića dok je, u mrklom mraku prazne crkve, krstom obijao kasu i skrnavio oltar, kao da je bio zaposednut.
Iako je ovaj žalosni čin sproveden u trenucima kada su vernici slavili Hristovo vaskrsenje, otac Borislav ovu priču završava naglašavanjem ishoda same pljačke.
- U pitanju je mlad čovek, u svojim dvadesetim godinama, i verujem da za njega još ima nade... Ovo nedelo je u vernicima probudilo osećaj pripadnosti i u velikom broju nam se javljaju, kako iz Mirijeva, tako i iz drugih gradova, da pomognu koliko mogu. Mnogi su nam već i pomogli... Ne bih da kvarim radost Vaskrsenja, svaka muka treba da nas ujedini. Jer, kako je patrijarh Pavle rekao: "Bog i kada ruši on gradi." Mirijevci vole ovaj hram, kako u lepim, tako i u onim težim trenucima – zaključuje otac Borislav, naglašavajući važnost dobre i složne zajednice, kakvom se i ovoga puta pokazala crkvena zajednica Svetog proroka Ilije.
BONUS VIDEO: Ponovo opljačkana crkva Svetog Ilije u Mirijevu
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
Budući da je danas treći dan Vaskrsa tranzit vernika kroz svetinju je pojačan, a samim tim i vrednost priloga koji vernici dobrovoljno odvajaju kao donaciju svetinji.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Osvajanje nagrade „BTV UNWTO 2021“ postavilo je Mokru goru u fokus globalne turističke pažnje i time dalo podsticaj za dalji razvoj sela i još kvalitetniju kooperaciju državnih i lokalnih institucija.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.