OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Smirenje čini da ta ljubav bude čista, bezuslovna i dugotrajna.
U pravoslavnom hrišćanstvu, dve duhovne vrline uzdižu se iznad svih – ljubav i smirenje. One nisu samo ideali, već konkretni putokazi ka Bogu, temelj svake istinske duhovnosti i srž svakodnevnog hrišćanskog života.
Ljubav u pravoslavlju nije samo osećanje – to je zapovest. Hristos nas uči da ljubimo Boga celim srcem i bližnje kao same sebe. Ta ljubav nije ograničena na one koji nas vole ili na one koji su nam bliski; ona je sveobuhvatna, sveobuhvatnija čak i od razuma. Pravoslavna ljubav ne postavlja uslove – ona ne traži ništa za uzvrat. Ljubiti znači služiti, opraštati, trpeti, blagosiljati čak i kada nas vređaju. To je ljubav koja se ne hrani emocijama, već voljom da činimo dobro, uprkos svemu.
Smirenje nije slabost, niti povlačenje. To je unutrašnja tišina duše koja zna svoje mesto pred Bogom. Smiren čovek ne traži priznanje, ne reaguje na uvrede, ne postavlja sebe u središte svega. On prihvata i radost i bol sa jednakim poverenjem u Božiju volju. Smirenje ne znači nipodaštavanje sebe, već ispravnu meru – saznanje da sve što imamo dolazi od Boga, i da bez Njega ne možemo ništa.
Ove dve vrline nerazdvojno su povezane. Nema prave ljubavi bez smirenja, jer gordost traži da bude voljena, dok smirenje samo voli. Prava ljubav ne traži ništa za sebe – ona daruje. Smirenje čini da ta ljubav bude čista, bezuslovna i dugotrajna.
U duhovnom životu pravoslavnog vernika, ljubav i smirenje nisu samo put – one su cilj. Ko u srcu nosi ove dve vrline, već ovde i sada dotiče Carstvo nebesko.
Prepodobni Antonije Veliki je u jednoj svojoj misli baš to isticao.
"Trudi se svim silama da smiruješ sebe, a misao da te ne vole je demonska. Dužni smo sve da volimo, ali ne smemo tražiti da nas vole"
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Jedan od najlepših tekstova Novog zaveta podseća da bez ljubavi nema istinske vere ni života.
Kada nas svet pritisne, a mi ne uzvratimo mržnjom nego sačuvamo mir, tada stojimo na čvrstom tlu.
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
Kada voliš u Hristu, tada ne gledaš na tuđe slabosti, već vidiš u svakom čoveku lik Božiji.
Bez ljubavi, svaki podvig postaje prazan, a svaka molitva – bez duše.
Ljubav nije samo osećanje niti prolazna emocija, već način života, izraz vere i spremnosti da čovek u drugome prepozna ikonu Božju.
Što se čovek više oslobađa svoje gordosti i svoje volje, to u njegovoj duši ostaje više mesta za Božju blagodat.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Snažno podrhtavanje tla magnitude 7,4 pogodilo je zapad Kolumbije. U mnogim gradovima oštećene su zgrade i istorijski objekti, dok su stanovnici u strahu bežali na ulice, a spasilačke ekipe krenule u potragu za mogućim preživelima.
Patrijarh srpski služio svetu Liturgiju u Mirijevu na praznik Svetog Pantelejmona i besedio o veri, molitvi „Gospode, pomiluj“ i čovekovom odnosu prema Bogu.