U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
Iz tišine manastirskog konaka, pod čijim svodovima vekovima odzvanja molitva, oglasila se prva klapa početnih kadrova jedne priče za koju se veruje da će duboko dotaći srca celog srpskog naroda.
Film i istoimena televizijska serija nastaju po scenariju Željka Pržulja, a inspirisani su istinitim događajima iz Dnevnika ratnog hirurga dr Miodraga Lazića. Posebnu težinu projektu daje to što se snima uz zvanični blagoslov patrijarha srpskog Porfirija i uz podršku Filmskog centra Srbije.
Sama činjenica da snimanje počinje u pravoslavnom manastiru simbolički ukazuje na duboku duhovnu dimenziju filma. Njegova poruka građena je na vrednostima ljubavi prema bližnjem, spremnosti na žrtvu i moralne odgovornosti u vremenima stradanja. Srpska pravoslavna crkva time pruža snažnu podršku delu koje oživljava sećanje na heroizam bez puške — na lekarsku službu u ratnim uslovima.
Herojstvo doktora Lazića na sarajevskom ratištu
– To je priča o humanosti i požrtvovanju doktora Lazića u ratnoj bolnici, koji je kao dobrovoljac otišao na sarajevsko ratište da pomogne u spasavanju ranjenika – izjavio je producent Goran Ikonić, prenosi Politika. Prema njegovim rečima, dolaskom dr Lazića smrtnost među ranjenicima smanjena je za čak 90 odsto, a za manje od četiri godine izveo je više od 3.600 hirurških intervencija.
Ova potresna filmska priča, koja oživljava stvarne događaje i svedoči o veličini jednog čoveka u vremenu užasa, postaće ikona jedne istine pred kojom će cela nacija zaplakati.
TANJUG/ MINISTARSTVO OVETOZAR JOVIC
Knjiga Dnevnik ratniog hirurga, dr Miodraga Lazića
Velika produkcija na više od 30 lokacija
Produkcija „Linije“ obuhvatiće više od 30 lokacija u Srbiji i Republici Srpskoj. Koproducent Saša Miovčić najavio je angažovanje preko 80 glumaca i 2.200 statista, kao i korišćenje ratne tehnike, uz podršku pripadnika vojske i policije.
„Linija“ će tako postati ne samo filmska umetnost, već i duhovni podsetnik – svedočanstvo da se heroizam ne meri brojem oborenih neprijatelja, već spasenim životima, i da u tami rata uvek postoji jedna svetlost – svetlost čovečnosti.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, patrijarh srpski je tumačio Jevanđelje po Mateju, naglašavajući večnu snagu Hristove reči, značaj vere u životu i postom i molitvom pobedu nad demonskim silama.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Na praznik svetog arhangela Gavrila, patrijarh srpski služio je liturgiju u drevnoj svetinji i podsetio da hrišćanski život počiva na poverenju u Božju volju, smirenju i spremnosti da se čuje glas Crkve.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.