U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
Iz tišine manastirskog konaka, pod čijim svodovima vekovima odzvanja molitva, oglasila se prva klapa početnih kadrova jedne priče za koju se veruje da će duboko dotaći srca celog srpskog naroda.
Film i istoimena televizijska serija nastaju po scenariju Željka Pržulja, a inspirisani su istinitim događajima iz Dnevnika ratnog hirurga dr Miodraga Lazića. Posebnu težinu projektu daje to što se snima uz zvanični blagoslov patrijarha srpskog Porfirija i uz podršku Filmskog centra Srbije.
Sama činjenica da snimanje počinje u pravoslavnom manastiru simbolički ukazuje na duboku duhovnu dimenziju filma. Njegova poruka građena je na vrednostima ljubavi prema bližnjem, spremnosti na žrtvu i moralne odgovornosti u vremenima stradanja. Srpska pravoslavna crkva time pruža snažnu podršku delu koje oživljava sećanje na heroizam bez puške — na lekarsku službu u ratnim uslovima.
Herojstvo doktora Lazića na sarajevskom ratištu
– To je priča o humanosti i požrtvovanju doktora Lazića u ratnoj bolnici, koji je kao dobrovoljac otišao na sarajevsko ratište da pomogne u spasavanju ranjenika – izjavio je producent Goran Ikonić, prenosi Politika. Prema njegovim rečima, dolaskom dr Lazića smrtnost među ranjenicima smanjena je za čak 90 odsto, a za manje od četiri godine izveo je više od 3.600 hirurških intervencija.
Ova potresna filmska priča, koja oživljava stvarne događaje i svedoči o veličini jednog čoveka u vremenu užasa, postaće ikona jedne istine pred kojom će cela nacija zaplakati.
TANJUG/ MINISTARSTVO OVETOZAR JOVIC
Knjiga Dnevnik ratniog hirurga, dr Miodraga Lazića
Velika produkcija na više od 30 lokacija
Produkcija „Linije“ obuhvatiće više od 30 lokacija u Srbiji i Republici Srpskoj. Koproducent Saša Miovčić najavio je angažovanje preko 80 glumaca i 2.200 statista, kao i korišćenje ratne tehnike, uz podršku pripadnika vojske i policije.
„Linija“ će tako postati ne samo filmska umetnost, već i duhovni podsetnik – svedočanstvo da se heroizam ne meri brojem oborenih neprijatelja, već spasenim životima, i da u tami rata uvek postoji jedna svetlost – svetlost čovečnosti.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, patrijarh srpski je tumačio Jevanđelje po Mateju, naglašavajući večnu snagu Hristove reči, značaj vere u životu i postom i molitvom pobedu nad demonskim silama.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.