U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
Iz tišine manastirskog konaka, pod čijim svodovima vekovima odzvanja molitva, oglasila se prva klapa početnih kadrova jedne priče za koju se veruje da će duboko dotaći srca celog srpskog naroda.
Film i istoimena televizijska serija nastaju po scenariju Željka Pržulja, a inspirisani su istinitim događajima iz Dnevnika ratnog hirurga dr Miodraga Lazića. Posebnu težinu projektu daje to što se snima uz zvanični blagoslov patrijarha srpskog Porfirija i uz podršku Filmskog centra Srbije.
Sama činjenica da snimanje počinje u pravoslavnom manastiru simbolički ukazuje na duboku duhovnu dimenziju filma. Njegova poruka građena je na vrednostima ljubavi prema bližnjem, spremnosti na žrtvu i moralne odgovornosti u vremenima stradanja. Srpska pravoslavna crkva time pruža snažnu podršku delu koje oživljava sećanje na heroizam bez puške — na lekarsku službu u ratnim uslovima.
Herojstvo doktora Lazića na sarajevskom ratištu
– To je priča o humanosti i požrtvovanju doktora Lazića u ratnoj bolnici, koji je kao dobrovoljac otišao na sarajevsko ratište da pomogne u spasavanju ranjenika – izjavio je producent Goran Ikonić, prenosi Politika. Prema njegovim rečima, dolaskom dr Lazića smrtnost među ranjenicima smanjena je za čak 90 odsto, a za manje od četiri godine izveo je više od 3.600 hirurških intervencija.
Ova potresna filmska priča, koja oživljava stvarne događaje i svedoči o veličini jednog čoveka u vremenu užasa, postaće ikona jedne istine pred kojom će cela nacija zaplakati.
TANJUG/ MINISTARSTVO OVETOZAR JOVIC
Knjiga Dnevnik ratniog hirurga, dr Miodraga Lazića
Velika produkcija na više od 30 lokacija
Produkcija „Linije“ obuhvatiće više od 30 lokacija u Srbiji i Republici Srpskoj. Koproducent Saša Miovčić najavio je angažovanje preko 80 glumaca i 2.200 statista, kao i korišćenje ratne tehnike, uz podršku pripadnika vojske i policije.
„Linija“ će tako postati ne samo filmska umetnost, već i duhovni podsetnik – svedočanstvo da se heroizam ne meri brojem oborenih neprijatelja, već spasenim životima, i da u tami rata uvek postoji jedna svetlost – svetlost čovečnosti.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, patrijarh srpski je tumačio Jevanđelje po Mateju, naglašavajući večnu snagu Hristove reči, značaj vere u životu i postom i molitvom pobedu nad demonskim silama.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
U besedi za petak 2. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto za služenje Crkvi nisu dovoljni ni znanje ni ljudsko priznanje, već blagodat koja se prenosi od apostolskih vremena.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.