U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
Iz tišine manastirskog konaka, pod čijim svodovima vekovima odzvanja molitva, oglasila se prva klapa početnih kadrova jedne priče za koju se veruje da će duboko dotaći srca celog srpskog naroda.
Film i istoimena televizijska serija nastaju po scenariju Željka Pržulja, a inspirisani su istinitim događajima iz Dnevnika ratnog hirurga dr Miodraga Lazića. Posebnu težinu projektu daje to što se snima uz zvanični blagoslov patrijarha srpskog Porfirija i uz podršku Filmskog centra Srbije.
Sama činjenica da snimanje počinje u pravoslavnom manastiru simbolički ukazuje na duboku duhovnu dimenziju filma. Njegova poruka građena je na vrednostima ljubavi prema bližnjem, spremnosti na žrtvu i moralne odgovornosti u vremenima stradanja. Srpska pravoslavna crkva time pruža snažnu podršku delu koje oživljava sećanje na heroizam bez puške — na lekarsku službu u ratnim uslovima.
Herojstvo doktora Lazića na sarajevskom ratištu
– To je priča o humanosti i požrtvovanju doktora Lazića u ratnoj bolnici, koji je kao dobrovoljac otišao na sarajevsko ratište da pomogne u spasavanju ranjenika – izjavio je producent Goran Ikonić, prenosi Politika. Prema njegovim rečima, dolaskom dr Lazića smrtnost među ranjenicima smanjena je za čak 90 odsto, a za manje od četiri godine izveo je više od 3.600 hirurških intervencija.
Ova potresna filmska priča, koja oživljava stvarne događaje i svedoči o veličini jednog čoveka u vremenu užasa, postaće ikona jedne istine pred kojom će cela nacija zaplakati.
TANJUG/ MINISTARSTVO OVETOZAR JOVIC
Knjiga Dnevnik ratniog hirurga, dr Miodraga Lazića
Velika produkcija na više od 30 lokacija
Produkcija „Linije“ obuhvatiće više od 30 lokacija u Srbiji i Republici Srpskoj. Koproducent Saša Miovčić najavio je angažovanje preko 80 glumaca i 2.200 statista, kao i korišćenje ratne tehnike, uz podršku pripadnika vojske i policije.
„Linija“ će tako postati ne samo filmska umetnost, već i duhovni podsetnik – svedočanstvo da se heroizam ne meri brojem oborenih neprijatelja, već spasenim životima, i da u tami rata uvek postoji jedna svetlost – svetlost čovečnosti.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, patrijarh srpski je tumačio Jevanđelje po Mateju, naglašavajući večnu snagu Hristove reči, značaj vere u životu i postom i molitvom pobedu nad demonskim silama.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Predavanje u Kotoru otkrilo je kako su obrazovanje, vera, porodična biblioteka i majčin dar za stvaralaštvo uticali na čoveka čija su otkrića promenila tok moderne civilizacije.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na praznik svetog arhangela Gavrila, patrijarh srpski služio je liturgiju u drevnoj svetinji i podsetio da hrišćanski život počiva na poverenju u Božju volju, smirenju i spremnosti da se čuje glas Crkve.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Predavanje u Kotoru otkrilo je kako su obrazovanje, vera, porodična biblioteka i majčin dar za stvaralaštvo uticali na čoveka čija su otkrića promenila tok moderne civilizacije.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.
U besedi za utorak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik upozorava da samo poznavanje sveta bez Boga ne donosi istinsku utehu i otkriva put kojim se zadobijaju blagodat, mir i sigurnost duše.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete mučenike Kirika i Julitu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti apostoli Prohor, Nikanor, Timon i Parmena. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Viktora I, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.