SVAKA NESREĆA JE BOLNA, ALI OVA JE NAJTEŽA! Patrijarh Pavle o boli koja reže i sa kojom se ljudi nikako ne mire!
Od nekih gubitaka se ljudi nikada sasvim ne oporave.
Mir nije odsustvo haosa, već prisustvo smisla.
U svetu koji svakim danom sve haotičniji, u kome ljudi trče za vremenom koje im stalno izmiče, sve je teže pronaći trenutak tišine - onaj u kojem čovek može da zastane, udahne i oslušne sopstveno srce.
U toj potrazi za mirom, često zaboravimo da duševni mir ne dolazi spolja, već da se rađa iznutra, u tišini duše koja zna ko je i kuda ide. Nije uvek potrebno da odemo daleko da bismo pronašli smisao; nekada je dovoljno da se okrenemo sebi, da pogledamo oko sebe i uočimo lepotu u jednostavnosti svakodnevnog života.
Svet nas neprestano uči da jurimo za uspehom, za priznanjem, za materijalnim stvarima koje bi, navodno, trebalo da ispune prazninu u nama. Ali, čovek ne postaje srećan onim što poseduje, već onim što nosi u srcu. Ljubav, vera, dobrota i mir - to su vrednosti koje ne blede, i koje nas čine istinski bogatima, čak i kada nemamo mnogo.
Možda je vreme da se vratimo sebi, da pronađemo tišinu među bukom, da naučimo da budemo zahvalni na svakom jutru, svakom osmehu, svakom dodiru svetlosti koji nas podseća da nismo sami. Jer, mir nije odsustvo haosa, već prisustvo smisla.
Patrijarh Pavle je to jednostavno, a duboko, rekao:
"Gde god da pođeš, ako ideš čistim srcem, Bog je već tamo. Ostani gde te duša ne boli, a idi tamo gde povetarac blago miluje i gde srce zna da je kod kuće. Jer, nije važno vest, nego mir koji nosiš u sebi."
Od nekih gubitaka se ljudi nikada sasvim ne oporave.
Cela životna borba današnjeg čoveka, ma kako bila obučena u moderne pojmove, zapravo je potraga za mirom.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
Pravoslavlje jasno opominje da duhovni mir nije rezultat naših napora da sve oko sebe dovedemo u red, već plod unutrašnje promene - života u zajednici s Bogom.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U svojoj besedi za ponedeljak 8.sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički upozorava na posledice zaobilaženja Boga – i otkriva jedini put do istinske blagodati.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Crkva neprestano podseća roditelje da je najveći dar koji mogu da ostave svojoj deci upravo vera u Boga.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Pozivajući se na reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se čovek koji se raduje padu drugoga ne udaljava samo od bližnjeg već i od ljubavi koju Bog očekuje od svakog svog stvorenja.
Probajte mariniranu ribu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Filareta Moskovskog.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Probajte mariniranu ribu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Filareta Moskovskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mnoge ljude uznemiravaju neželjene i teške pomisli, ali ruski svetitelj objašnjava da greh ne nastaje samim iskušenjem, već onda kada čovek svesno prihvati ono što mu se javlja u umu i srcu.