Otac Predrag kaže da je najbitnije da se ne gorči, da se ne mrači, i da se ne razmišlja šta je naš, a šta tuđi običaj, nego šta god da se izabere, neka to bude iz ljubavi.
Pred svaku Novu godinu u javnosti se iznova otvara isto pitanje: da li je u pravoslavnom duhu kititi jelku ili je reč o običaju koji potiče iz katoličke, pa čak i paganske tradicije.
O ovoj dilemi redovno se raspravlja na društvenim mrežama, u medijima, ali i u razgovorima vernika, posebno u vreme kada Božić po julijanskom kalendaru još nije došao, a praznična atmosfera je već svuda prisutna.
Na ovu temu pre nekoliko godina osvrnuo se i otac Predrag Popović u jednom od svojih podkasta.
- Što se tiče jelke, to nije pagansko, ako mene pitate. U Vizantiji su imali duboko poštovanje prema tom drvetu, jer je označavalo pobedu života nad smrti. Jelka je kroz istoriju bila simbol večnosti. U Rusiji se kiti jelka za Božić i to čak i u hramovima, pa patrijarh sa đakonima tamo kiti jelku - istakao je on i objasnio:
Studio Romantic/Shutterstock
Kićenje jelke, Ilustracija
- Jelka simbolizuje vaskrsenje i novi život. Na vrh jelke stavlja se zvezda, po pravilu treba da bude Davidova zvezda, a ne pentagram, kao simbol Vitlejemske zvezde koju su mudraci pratili da bi došli do Hrista. Oni lampioni su simbolizuju rajske jabuke i podsećaju narod na iskušenje, ali i obećanje. Zvoničići su projave o rođenju Hristovom, teranje zlih i nečastivih duhova. Mi ovde u Srbiji kitimo badnjak, kad pogledate i on odoleva zimi, sve je ostalo bez lišća, izuzev badnjak.
On je naglasio da se u njegov kući kiti i jedno i drugo - i jelka i badnjak. Naravno, Božić je Božić, kaže, i zna se šta on simbolizuje.
- Nije Hristu bitno šta kitimo, bitno je da to ima simbol i da se proslavi njegovo rođenje. Zato ovo što pričam, pričam da ne upadate u razmišljanje šta je ispravno, a šta nije, stavite ljubav ispred svega i onda ćete znati šta je ispravno.
printskrin video
Otac Predrag
Kaže da je najbitnije da se ne gorči, da se ne mrači, i da se ne razmišlja šta je naš, a šta tuđi običaj, nego šta god da se izabere, neka to bude iz ljubavi.
- Najmanje od svega ima smisla kićenje plastične jelke kupljenje kod Kineza, ali šta da se radi. Mi kad smo bili mali moj tata je stalno donosio jelku, onda je bilo da nije dobro da se seče mlado drvo što i jeste. Ko ima dvorište trebalo da bi da posadi jednu jelku i koristi je za te stvari, a i da ga podseća kad vidi ono mrtvilo i belilo, da vidi jelku kako stoji i kako odoleva, kao obećanje vaskrsenja - zaključio je otac Predrag.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, Apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje “bez života”.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Jakova Zevedejevog po starom i Svetu mučenicu Glikeriju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Djevice Marije Fatimske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu kada se tuđi život sve češće posmatra kroz osuđujuću prizmu, staro pravilo iz pravoslavne duhovne tradicije podseća da brz sud ne govori o drugima koliko o stanju onoga ko sudi.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, Apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje “bez života”.
U vremenu kada se tuđi život sve češće posmatra kroz osuđujuću prizmu, staro pravilo iz pravoslavne duhovne tradicije podseća da brz sud ne govori o drugima koliko o stanju onoga ko sudi.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Starinsko jelo od pšenice, kajmaka i mleka otkriva kako su pravoslavni domovi spajali post i mrs, ali i kako je jedna jednostavna trpeza postajala simbol zajedništva, obilja i života u skladu sa crkvenim ritmom.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.