Otac Predrag kaže da je najbitnije da se ne gorči, da se ne mrači, i da se ne razmišlja šta je naš, a šta tuđi običaj, nego šta god da se izabere, neka to bude iz ljubavi.
Pred svaku Novu godinu u javnosti se iznova otvara isto pitanje: da li je u pravoslavnom duhu kititi jelku ili je reč o običaju koji potiče iz katoličke, pa čak i paganske tradicije.
O ovoj dilemi redovno se raspravlja na društvenim mrežama, u medijima, ali i u razgovorima vernika, posebno u vreme kada Božić po julijanskom kalendaru još nije došao, a praznična atmosfera je već svuda prisutna.
Na ovu temu pre nekoliko godina osvrnuo se i otac Predrag Popović u jednom od svojih podkasta.
- Što se tiče jelke, to nije pagansko, ako mene pitate. U Vizantiji su imali duboko poštovanje prema tom drvetu, jer je označavalo pobedu života nad smrti. Jelka je kroz istoriju bila simbol večnosti. U Rusiji se kiti jelka za Božić i to čak i u hramovima, pa patrijarh sa đakonima tamo kiti jelku - istakao je on i objasnio:
Studio Romantic/Shutterstock
Kićenje jelke, Ilustracija
- Jelka simbolizuje vaskrsenje i novi život. Na vrh jelke stavlja se zvezda, po pravilu treba da bude Davidova zvezda, a ne pentagram, kao simbol Vitlejemske zvezde koju su mudraci pratili da bi došli do Hrista. Oni lampioni su simbolizuju rajske jabuke i podsećaju narod na iskušenje, ali i obećanje. Zvoničići su projave o rođenju Hristovom, teranje zlih i nečastivih duhova. Mi ovde u Srbiji kitimo badnjak, kad pogledate i on odoleva zimi, sve je ostalo bez lišća, izuzev badnjak.
On je naglasio da se u njegov kući kiti i jedno i drugo - i jelka i badnjak. Naravno, Božić je Božić, kaže, i zna se šta on simbolizuje.
- Nije Hristu bitno šta kitimo, bitno je da to ima simbol i da se proslavi njegovo rođenje. Zato ovo što pričam, pričam da ne upadate u razmišljanje šta je ispravno, a šta nije, stavite ljubav ispred svega i onda ćete znati šta je ispravno.
printskrin video
Otac Predrag
Kaže da je najbitnije da se ne gorči, da se ne mrači, i da se ne razmišlja šta je naš, a šta tuđi običaj, nego šta god da se izabere, neka to bude iz ljubavi.
- Najmanje od svega ima smisla kićenje plastične jelke kupljenje kod Kineza, ali šta da se radi. Mi kad smo bili mali moj tata je stalno donosio jelku, onda je bilo da nije dobro da se seče mlado drvo što i jeste. Ko ima dvorište trebalo da bi da posadi jednu jelku i koristi je za te stvari, a i da ga podseća kad vidi ono mrtvilo i belilo, da vidi jelku kako stoji i kako odoleva, kao obećanje vaskrsenja - zaključio je otac Predrag.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.