NIKADA SE NE KUNITE, POSEBNO NE U ŽIVOTE SVOJIH BLIŽNJIH: Sveštenik objasnio šta je ZAVET, a šta ZAKLETVA i kako Bog na njih gleda
Hristos je rekao: "Ne kunite se! Vaša reč neka bude da, da i ne, ne, što je više od toga od zla je".
Šta god čovek obeća u zanosu, strahu ili jakim emocijama – to ga kasnije može vezati više nego što je u stanju da ponese, istakao je otac Dejan.
Nije retkost da ljudi, često i u sasvim usputnom ili emotivnom razgovoru, daju zavete Bogu, a da pritom nisu svesni koliko takva obećanja mogu biti ozbiljna i obavezujuća.
Upravo na tu opasnost ukazao je otac Dejan Krstić, odgovarajući na pitanje jedne vernice koja se našla u dilemi u vezi sa zavetom koji je dala pre mnogo godina Bogu.
Vernica je ispričala da se, u vreme teškog porođaja svoje ćerke, zavetovala da će postiti svakog ponedeljka.

Godinama kasnije postavila je pitanje da li je u redu da posti i onda kada na ponedeljak padne veliki praznik, kao što je ove godine bio slučaj sa Bogojavljenjem.
Odgovarajući na to pitanje, otac Dejan je upozorio da sa zavetima treba biti krajnje oprezan.
- Moramo veoma da pazimo kakve zavete dajemo Bogu. Reč data Bogu nije šala niti trenutni poriv, nego ozbiljna odgovornost pred njim. Šta god čovek obeća u zanosu, strahu ili jakim emocijama – to ga kasnije može vezati više nego što je u stanju da ponese - naglasio je on.
Otac Dejan je podsetio da zavet nije nešto od čega se čovek može lako "razrešiti“, niti odgovornost može prebaciti na nekog drugog.
- Niko nas ne može razrešiti zaveta koji smo mi sami, slobodno i svesno, dali. Crkva može da nas leči, da nas vodi i da nas ispravlja, ali zavet je pre svega stvar naše savesti pred Bogom - rekao je on.
Zbog toga, kako ističe, mnogo je mudrije ne davati velika i teška obećanja, već živeti mirno, smireno i verno, u skladu sa svojim mogućnostima.
- I zato ne treba donositi takve odluke sam. Važno je naći duhovnika i posavetovati se. Bolje je da te vodi iskusan čovek, nego da se sam vežeš rečima koje kasnije ne možeš da ispuniš - zaključio je otac Dejan Krstić.
Hristos je rekao: "Ne kunite se! Vaša reč neka bude da, da i ne, ne, što je više od toga od zla je". Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan. Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda. Suština ove prakse nije zabrana radi zabrane, već očuvanje smisla posta. Budi deo Religija.rs zajednice.
NIKADA SE NE KUNITE, POSEBNO NE U ŽIVOTE SVOJIH BLIŽNJIH: Sveštenik objasnio šta je ZAVET, a šta ZAKLETVA i kako Bog na njih gleda
KAD TRPLJENJE PRESTAJE DA BUDE HRIŠĆANSKA VRLINA, A OSUDA NEOPHODNA! Rektor Bogoslovije u Nišu o grehu prećutkivanja nasilja u porodici!
KO JE ZAISTA BIO BRAT SVETOG SAVE: Dan sećanja na prvog srpskog kralja – kome je narod dao oreol
ZAŠTO NEMA VENČANJA TOKOM POSTA I TREBA LI NA NJIH IĆI AKO VAS NEKO I POZOVE: Otac Dejan o izuzetku od pravila i principu ikonomije
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.