OVI LJUDI NIKAD NEMAJU NI MIRA NI SPOKOJA! Starac Tadej objasnio kako čovek sebi pravi pakao od života!
Bog svakome daje ono što mu je potrebno i što je za njega najbolje.
Čovek želi da sve rešava odmah, da sve razume i kontroliše, a upravo tu nastaje prostor za zabrinutost i nemir.
U savremenom vremenu čovek je okružen neprekidnim brigama, ubrzanim ritmom života i mnoštvom informacija koje često više unose nemir nego što donose mir. Duša se lako rasipa, a srce postaje opterećeno mislima koje ga odvode od suštine i od unutrašnje tišine.
Čovek želi da sve rešava odmah, da sve razume i kontroliše, a upravo tu nastaje prostor za zabrinutost i nemir.
Pravoslavno predanje podseća da se mir ne nalazi u spoljašnjim okolnostima, već u stanju srca koje se oslanja na Boga. Kada čovek zaboravi na molitvu i poverenje u Božju promisao, tada i najmanje stvari mogu postati izvor uznemirenost.
Ali kada se srce navikne da sve predaje Gospodu, i ono što je teško i neizvesno postaje lakše za nošenje.
Jednostavnost života u duhovnom smislu ne znači odricanje od odgovornosti, već oslobađanje od nepotrebnih briga koje opterećuju dušu. Mnogi nemiri dolaze iz želje da se sve drži pod kontrolom, da se unapred zna ishod svakog događaja i da se sve odvija po ljudskoj volji. Međutim, život se ne može u potpunosti predvideti, niti se sve može staviti pod ljudsku vlast.
Duhovni život se zato ogleda u jednostavnosti misli, u smirenom prihvatanju dana koji dolazi i u stalnom vraćanju Bogu kroz molitvu. U takvom životu čovek ne žuri iz straha, ne brine iz nemoći i ne gubi mir zbog onoga što ne može da promeni.
U toj tišini srca, reči Svetog Amvrosija Optinskog dobijaju svoju punu snagu i postaju podsetnik na ono što je suštinsko:
"Živi što jednostavnije. Ne uznemiravaj se. Moli se Bogu i sve će doći na svoje mesto".
Bog svakome daje ono što mu je potrebno i što je za njega najbolje.
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Život u skladu sa savešću ne predstavlja pokoravanje strahu od kazne, već brigu za sopstveno unutrašnje zdravlje i celovitost.
Presveta Bogorodica i svi svetitelji svojim životom svedočili su da nema veće utehe od Božje milosti.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Gledajući kako nevini ljudi stradaju, Nestor nije mogao da ostane ravnodušan.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sveto pismo nas iznova podseća da je Gospod onaj koji upravlja istorijom, narodima i životom svakog čoveka.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Gosti su naglasili da su želeli da rad koji im predstoji započnu posetama Gračanici i Visokim Dečanima, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.