Ajet 49:13 iz sure El-Hudžurat jasno naglašava da nas razlike među narodima i plemenima uče poštovanju, moralnoj svesti i bogobojaznosti, otkrivajući pravi put ka istinskoj veličini.
Svaki čovek nosi iste korene, ali različitost u zajednicama nije slučajna — ona je prilika da spoznamo jedni druge i učimo kroz međusobno razumevanje. Ajet 49:13 iz sure El-Hudžurat, izdvojen za 12. novembar u knjizi "The Qur’an – 365 Selections For Daily Reading", jasno poručuje da razlike među ljudima nisu prepreka, već način da razvijamo međusobno poštovanje i moralnu svest.
Sura El-Hudžurat, ajet 49:13
Foto: Unsplash
Kuran
49:13 „O ljudi! Zaista, mi smo vas stvorili od muška i ženska, i učinili vas narodima i plemenima, da biste se upoznali. Najplemenitiji od vas kod Alaha, je najbogobojazniji između vas. Zaista, Alah sve zna i nije Mu skriveno ništa.“
Ovaj ajet podseća da vrednost čoveka nije u njegovom poreklu ili društvenom statusu, već u bogobojaznosti i svesnosti Božije prisutnosti. Različitosti među narodima i plemenima treba videti kao poziv na dijalog, razumevanje i međusobno uvažavanje, a ne kao prepreku.
Upoznavanje kao moralna dužnost
Ajet 49:13 naglašava da istinsko upoznavanje drugih uključuje poštovanje njihove kulture, običaja i verovanja. Takvo upoznavanje nije samo društvena interakcija, već i moralna dužnost koja gradi temelje pravde i harmonije među ljudima.
Prava veličina dolazi iz bogobojažljivosti
Takođe, ovaj ajet iz Kurana pokazuje da prava veličina pojedinca dolazi iz bogobojažljivosti i unutrašnje svesti o Bogu, a ne iz spoljašnjih oznaka ili statusa. Odabir ovog ajeta za 12. novembar u knjizi "The Qur’an – 365 Selections For Daily Reading" podseća da različitosti među ljudima treba koristiti kao priliku za rast i međusobno razumevanje, jer kroz takvu perspektivu čovek može dosegnuti istinsku plemenitost pred Bogom.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Ajeti 46:13-16 pokazuju kako vera, zahvalnost i poštovanje roditelja ne samo da otvaraju vrata Božije milosti, već mogu potpuno promeniti vašu svakodnevicu.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.