Pesah se slavi osam dana u krugu porodice, sprema se Seder večere na kojoj se svi ukućani okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i njihovo izbavljenje. Reč je o prazniku koji je jedan od tri hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost odlaze na hodočašće u Jerusalim. U vreme postojanja hrama svaki punoletni muškarac je bio obavezan da dođe u Svet grad.
Jevreji svake godine početkom aprila proslavljaju Pesah, njihov najveći praznik. On se naziva još i praznikom proleća i praznikom beskvasnog hleba. Pesah je istorijski praznik u spomen spasenja jevrejskog naroda iz egipatskog ropstva.
Obeležava se više od 3.000 godina i smatra se najstarijim praznikom. Slavi se u krugu porodice, za vreme Seder večere kada se svi ukućani okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i njihovo izbavljenje, prenosi Jevrejska opština.
Shutterstock
Slavlje u čast Pashe
Pesah se slavi osam dana, a veličina ovog praznika je u tome što predstavlja jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva i njihovo spajanje sa drugim jedinstvenim verskim događajem - dobijanjem Tore - Deset Božijih zapovesti.
Običaj je da se uoči praznika kreči cela kuća. Atmosfera pred praznik u porodicama Jevreja je izuzetna, u Izraelu se pridaje velika važnost ovom prazniku, a pripreme znaju da potraju i danima.
Na trpezi se mogu pronaći meso živine, voće, salata i macot- beskavsni hleb kao i gorke trave koje si simbol teškog života u egipatskom ropstvu.
Pesah je praznik koji se najduže u kontinuitetu obeležava u svetu, već više od 2.500 godina.
Naziv hrišćanskog praznika Vaskrsa je na mnogim jezicima Pasha, jer se i prema jevanđeljima može zaključiti da je Hristova poslednja večera sa učenicima bila seder večera za Pesah.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.