Jedan od osnovnih razloga za uzimanjem ove vrste proizvoda u ishrani je duhovnost, jer prema učenju tako se povećava sposobnost duše da se poveže sa duhovnim. Ipak, košer su mnoge kulture preuzele i ima mnogo širu primenu. Čak je ušla i u američki žargon kao reč koja označava nešto što je odgovarajuće, ispravno, adekvatno, pa čak i legitimno,
Iako se veruje da Jevreji jedu samo košer hranu, to ipak nije istina. Naime, prema nekim procenama samo 29 odsto pripadnika ovog naroda konzumira košer proizvode. Ova vrsta ishrane je raspostranjena širom sveta i u Americi se odnosi na sve što je ispravno.
Kada je u pitanju Izrael oko 10 procenata jevrejskog stanovništva ove zemlje pridržava se košer propisa, ali i milion Jevreja u dijaspori. Preostali Izraelci podeljeni su ravnomerno na one koji košer pravilima ne daju nikakav značaj i one koji se pridržavaju samo nekih propisa. Više od 90 procenata svih prehrambenih proizvoda koji se prodaju u Izraelu podleže košer propisima. Ovakav način ishrane ne pr.aktikuju samo religiozni Jevreje druge religijske grupe i oni koji košer hranu ne konzumiraju iz verskih razloga.
Shutterstock
U Košer ishrani se koriste goveda
Kada je u pitanju konzumiranje mesa.Tora dopušta da se za ishranu koriste samo one životinje koje imaju papke koji su razdvojeni. Četiri životinje, zec, kunić, kamila i svinja, posebno su označene kao zabranjene, jer poseduju samo jednu od dve navedene osobine: zec, kunić i kamila su preživari, ali nemaju razdvojene papke, dok svinja ima papke, ali ne preživa svoju hranu.] Ortodoksni Jevreji se posebno pridržavaju pravila koja se odnose na hranu koja mora biti košer. Košer životinje koje se danas obično jedu su govedo, koza i ovca, a ponekad jelen i bivo.
Tora navodi i „krilata bića” koja ne bi trebalo konzumirati, uglavnom ptice grabljivice, vodene ptice koje se hrane ribom i slepe miševe. Dozvoljeno je jesti meso pripitomljenih ptica, kakve su kokoške, guske, prepelice, golubovi i ćurke.
Od životinja koje žive u vodi Tora dozvoljava konzumaciju samo koje imaju i peraje i krljušt. Čak ako riba ima samo jednu ljusku ili jedno peraje, ona je dopuštena. Tuna, na primer, ima malo krljušti, ali je ipak košer. Druge popularne košer ribe su brancin, šaran, bakalar, iverak, haringa, lokarda, pastrva i losos. Međutim, ribe kao što je grdobina se ne smatraju košer hranom, kao i drugi morski plodovi među kojima su školjke, krabe i škampi. Osim toga, svi morski sisari (kitovi, delfin...) nisu košer.
Profimedia
Košer hrana u prodavnicama
Među stvorenjima koja puze Tora zabranjuje dve vrste: ona koja puze po zemlji (kakvi su na primer miševi i gušteri i leteća stvorenja koja puze, sa četiri izuzetka: tri vrste skakavaca, i cvrčak.
Osnovni razlog pridržavanja košer propisa svakako je religijski, ali postoje i drugi razlozi kojima se objašnjava korist ovakvog načina ishrane, kao što su zdravstveni razlozi, moralne pouke, ali i duhovnost. Naime, prema učenju Tore, uzimanjem nekošer hrane smanjuje se sposobnost duše da se poveže sa duhovnim. Ova se šteta može popraviti kada osoba ponovo počne da jede košer hranu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Teodora Stratilata po starom i Svetog mučenika Julijana Tarsijskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Alojzija Gonzage, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Hanuka se slavi u znak sećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalima 165. godine pre nove ere, kada je „ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama“ .Ovom danu najviše se raduju najmlađi koji dobijaju malo novca za svoja sitna zadovljstva i igraju se s nekom vrstom kockaste čigre, dok odrasli uživaju u hrani prženoj u ulju i palačinkama latkes.
Pesah se slavi osam dana u krugu porodice, sprema se Seder večere na kojoj se svi ukućani okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i njihovo izbavljenje. Reč je o prazniku koji je jedan od tri hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost odlaze na hodočašće u Jerusalim. U vreme postojanja hrama svaki punoletni muškarac je bio obavezan da dođe u Svet grad.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Mitropolit Fotije poručio im je da donose blagoslov srpskih svetinja i podsetio da je Kosmet naš Jerusalim i Sion, mesto iz kojeg i danas izvire zavetna snaga srpskog naroda.
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.