Novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, boravio je prošle godine u Beogradu gde je učestvovao na Savetu biskupskih konferencija Evrope pod nazivom „Hodočasnici nade. Za sinodalnu i misionarsku Crkvu“.
Nakon izbora novog pape Roberta Prevosta, koji je odabrao papsko ime Lav XIV, pojavile su se informacije da je on prošle godine boravio u Srbiji i tom prilikom se sreo sa srpskim patrijarhom Porfirijem. Ova poseta otvara pitanje da je Prevost jedini papa koji je ikad posetio Srbiju, a odgovor je malo poznat čak i najupućenijim u crkvena pitanja.
Novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, boravio je prošle godine u Beogradu gde je učestvovao na Savetu biskupskih konferencija Evrope pod nazivom „Hodočasnici nade. Za sinodalnu i misionarsku Crkvu“.
Plenarna skupština Saveta održana je od 24. do 27. juna 2024. godine na poziv tadašnjeg beogradskog nadbiskupa i metropolita Ladislava Nemeta koji je 7. decembra prošle godine izabran za kardinala.
- To je bio značajan događaj za Beogradsku nadbiskupiju koja je obeležavala te godine stotu godišnjicu ponovne uspostave. Na skupštini je sudelovao i kardinal Robert Frensis Prevost, sada novi papa Lav XIV, koji je imao izlaganje na temu ‘Dimenzija evangelizacije i misije Crkve u Evropi’, gde se osvrnuo na evropske izbore i globalne krize, koje uključuju rat u Ukrajini i na Bliskom istoku - saopštila je Beogradska nadbiskupija.
Tom prilikom on se sastao s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, a obišao je i Hram Svetog Save, saopšteno je tada iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Tadašnji kardinal Robert Fransis Prevost, prefekt Dikasterija za biskupe, posetio je i Katedralu uznesenja blažene device Marije u Beogradu i predvodio svečano liturgijsko slavlje u katedrali.
Sveta misa u katedrali prethodila je koncertu Big benda Radio-televizije Srbije pod nazivom „Veče filmske muzike“, a koncert je organizovan povodom 100. godišnjice ponovne uspostave Beogradske nadbiskupije.
Međutim, Robert Prevost nije jedini papa koji je boravio u Srbiji.
Wikipedia/De Agostini Editore
Papa Jovan XXIII
Identična situacija desila se 1938. kad je papa Jovan XXIII (sv. Ivan XXIII), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, posetio teritoriju današnje Srbije pre nego što je postao papa. On je u to vreme bio apostolski delegat za Bugarsku, a kasnije i za Jugoslaviju (sa sedištem u Istanbulu).
Tokom tog perioda, Angelo Roncalli je posetio Beograd i neke druge delove tadašnje Kraljevine Jugoslavije, uključujući i teritoriju današnje Srbije, u svojstvu vatikanskog diplomate.
Važno je istaći da on nije bio papa u tom trenutku, već vatikanski predstavnik (kasnije postaje papa 1958. godine).
Njegove posete su bile diplomatskog i crkvenog karaktera, uglavnom u cilju unapređenja odnosa sa pravoslavnim crkvama i katoličkim zajednicama u regionu.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve pre nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Na svakoj punoj sesiji konklave održavaju se po dve glasanja prepodne i dve poslepodne, a nakon drugog glasanja u svakom paru iz dimnjaka se uzdiže dim: crni, ukoliko izbor još nije postignut, ili beli, ako su kardinali postigli saglasnost.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na osnivačkoj skupštini Ruskog istorijskog društva u Beogradu istaknuto je da novoformirana institucija ima misiju da čuva istorijsku istinu i jača duhovne veze srpskog i ruskog naroda.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, poglavar Koptske Crkve Tavadros II stiže početkom maja kako bi se poklonio srpskim svetinjama i susreo sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.