Novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, boravio je prošle godine u Beogradu gde je učestvovao na Savetu biskupskih konferencija Evrope pod nazivom „Hodočasnici nade. Za sinodalnu i misionarsku Crkvu“.
Nakon izbora novog pape Roberta Prevosta, koji je odabrao papsko ime Lav XIV, pojavile su se informacije da je on prošle godine boravio u Srbiji i tom prilikom se sreo sa srpskim patrijarhom Porfirijem. Ova poseta otvara pitanje da je Prevost jedini papa koji je ikad posetio Srbiju, a odgovor je malo poznat čak i najupućenijim u crkvena pitanja.
Novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV, boravio je prošle godine u Beogradu gde je učestvovao na Savetu biskupskih konferencija Evrope pod nazivom „Hodočasnici nade. Za sinodalnu i misionarsku Crkvu“.
Plenarna skupština Saveta održana je od 24. do 27. juna 2024. godine na poziv tadašnjeg beogradskog nadbiskupa i metropolita Ladislava Nemeta koji je 7. decembra prošle godine izabran za kardinala.
- To je bio značajan događaj za Beogradsku nadbiskupiju koja je obeležavala te godine stotu godišnjicu ponovne uspostave. Na skupštini je sudelovao i kardinal Robert Frensis Prevost, sada novi papa Lav XIV, koji je imao izlaganje na temu ‘Dimenzija evangelizacije i misije Crkve u Evropi’, gde se osvrnuo na evropske izbore i globalne krize, koje uključuju rat u Ukrajini i na Bliskom istoku - saopštila je Beogradska nadbiskupija.
Tom prilikom on se sastao s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, a obišao je i Hram Svetog Save, saopšteno je tada iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Tadašnji kardinal Robert Fransis Prevost, prefekt Dikasterija za biskupe, posetio je i Katedralu uznesenja blažene device Marije u Beogradu i predvodio svečano liturgijsko slavlje u katedrali.
Sveta misa u katedrali prethodila je koncertu Big benda Radio-televizije Srbije pod nazivom „Veče filmske muzike“, a koncert je organizovan povodom 100. godišnjice ponovne uspostave Beogradske nadbiskupije.
Međutim, Robert Prevost nije jedini papa koji je boravio u Srbiji.
Wikipedia/De Agostini Editore
Papa Jovan XXIII
Identična situacija desila se 1938. kad je papa Jovan XXIII (sv. Ivan XXIII), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, posetio teritoriju današnje Srbije pre nego što je postao papa. On je u to vreme bio apostolski delegat za Bugarsku, a kasnije i za Jugoslaviju (sa sedištem u Istanbulu).
Tokom tog perioda, Angelo Roncalli je posetio Beograd i neke druge delove tadašnje Kraljevine Jugoslavije, uključujući i teritoriju današnje Srbije, u svojstvu vatikanskog diplomate.
Važno je istaći da on nije bio papa u tom trenutku, već vatikanski predstavnik (kasnije postaje papa 1958. godine).
Njegove posete su bile diplomatskog i crkvenog karaktera, uglavnom u cilju unapređenja odnosa sa pravoslavnim crkvama i katoličkim zajednicama u regionu.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve pre nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Na svakoj punoj sesiji konklave održavaju se po dve glasanja prepodne i dve poslepodne, a nakon drugog glasanja u svakom paru iz dimnjaka se uzdiže dim: crni, ukoliko izbor još nije postignut, ili beli, ako su kardinali postigli saglasnost.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.