Notr Dam je od 16. decembra prošle godine do 30. juna ove godine posetilo 6,02 miliona ljudi, što je u proseku 35.000 posetilaca dnevno.
Parisku katedralu Notr Dam od ponovnog otvaranja u decembru prošle godine posetilo je više od šest miliona ljudi, preneli su francuski mediji.
Katedrala je otvorila svoja vrata krajem 2024. godine nakon detaljnog renoviranja posle požara u kojem je oštećena pet godina ranije, a kako je naveo rektor katedrale, monsinjor Olivije Ribado Dima, trenutno je najposećeniji spomenik u Francuskoj, prenosi list "Tribin dimanš".
Notr-Dam je od 16. decembra prošle godine do 30. juna ove godine posetilo 6,02 miliona ljudi, što je u proseku 35.000 posetilaca dnevno.
Kako navodi list, ako se ovakva posećenost nastavi i u drugoj polovini godine, broj posetilaca katedrale u 2025. godini mogao bi da se približi brojci od 12 miliona, čime bi u tom smislu prestigla baziliku Sakr ker na Monmartru, pariski Luvr, kao i dvorac Versaj i Ajfelov toranj.
Pre nego što je požar opustošio katedralu 15. aprila 2019. godine, godišnje ju je posećivalo oko 11 miliona ljudi, kazao je biskup Ribado Dima.
Žila kucavica...
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Pojedini ističu da je Notr Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
- Notr Dam je simbol Pariza i žila kucavica istorije tog grada. Francuzi su veoma ponosni na katedralu i znam da im je mnogo važna. Pa, pogledajte je samo, kao iz filma je - kaže turista u Francuskoj.
Kako je saopšteno iz Nacionalnog centra za spomenike (CMN), ture obilaska katedrale ponovo će početi od 20. septembra, prenela je BFM TV.
Radovi na obnovi čuvene katedrale Notr Dam u Parizu trajali su pet godina i koštali stotine miliona evra. U procesu restauracije učestvovalo je oko 250 kompanija i nekoliko stotina stručnjaka iz različitih oblasti.
Pojedini ističu da je Notr-Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, recimo, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja ostavio je snažnu pouku o trenucima kada vernik ne sme da se povuče pred pritiskom ljudi, već da sačuva vernost Bogu i onome što smatra svetim.
Mitropolit nemački Grigorije, koji je u vreme dolaska monaha Makarija u Tvrdoš bio episkop zahumsko-hercegovački i primorski, uputio je reči sećanja povodom upokojenja dugogodišnjeg sabrata ove hercegovačke svetinje.
Otac Makarije je 2000. godine pristupio bratstvu drevne hercegovačke svetinje i više od dve i po decenije proveo u molitvi, poslušanju i tihom služenju Bogu, noseći sa verom dugo i teško životno iskušenje bolesti.
Sećanje na događaj iz Halkidona 451. godine, kada je preko njenih moštiju, prema crkvenom predanju, potvrđeno učenje Pravoslavne crkve o dve prirode Gospoda Isusa Hrista.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U svečanoj procesiji kroz srce francuske prestonice, vernici su uz molitve ispratili povratak statue Device Marije u obnovljenu katedralu, čije je veličanstveno otvaranje zakazano za 7. i 8. decembar.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
U hramu Svetog velikomučenika Prokopija svečano je obeležena hramovna slava, a Episkop valjevski Isihije pozvao je vernike da u patnji bližnjih prepoznaju priliku za ljubav, saosećanje i delatnu hrišćansku veru.