Notr Dam je od 16. decembra prošle godine do 30. juna ove godine posetilo 6,02 miliona ljudi, što je u proseku 35.000 posetilaca dnevno.
Parisku katedralu Notr Dam od ponovnog otvaranja u decembru prošle godine posetilo je više od šest miliona ljudi, preneli su francuski mediji.
Katedrala je otvorila svoja vrata krajem 2024. godine nakon detaljnog renoviranja posle požara u kojem je oštećena pet godina ranije, a kako je naveo rektor katedrale, monsinjor Olivije Ribado Dima, trenutno je najposećeniji spomenik u Francuskoj, prenosi list "Tribin dimanš".
Notr-Dam je od 16. decembra prošle godine do 30. juna ove godine posetilo 6,02 miliona ljudi, što je u proseku 35.000 posetilaca dnevno.
Kako navodi list, ako se ovakva posećenost nastavi i u drugoj polovini godine, broj posetilaca katedrale u 2025. godini mogao bi da se približi brojci od 12 miliona, čime bi u tom smislu prestigla baziliku Sakr ker na Monmartru, pariski Luvr, kao i dvorac Versaj i Ajfelov toranj.
Pre nego što je požar opustošio katedralu 15. aprila 2019. godine, godišnje ju je posećivalo oko 11 miliona ljudi, kazao je biskup Ribado Dima.
Žila kucavica...
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Pojedini ističu da je Notr Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
- Notr Dam je simbol Pariza i žila kucavica istorije tog grada. Francuzi su veoma ponosni na katedralu i znam da im je mnogo važna. Pa, pogledajte je samo, kao iz filma je - kaže turista u Francuskoj.
Kako je saopšteno iz Nacionalnog centra za spomenike (CMN), ture obilaska katedrale ponovo će početi od 20. septembra, prenela je BFM TV.
Radovi na obnovi čuvene katedrale Notr Dam u Parizu trajali su pet godina i koštali stotine miliona evra. U procesu restauracije učestvovalo je oko 250 kompanija i nekoliko stotina stručnjaka iz različitih oblasti.
Pojedini ističu da je Notr-Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, recimo, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 26. petak po Duhovima objašnjava zbog čega jedinstvo nije stvar dogovora, već posledica vere u jednog Hrista.
Pravoslavci danas molitveno proslavljaju Svete apostole Filimona, Apfiju i Arhipa po starom kalendaru i Svetog Savu Prepodobnog po novom, katolici su u periodu Adventa, muslimani idu na džumu-namaz, a u judaizmu dan je posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
U svetinji u srcu Beograda, patrijarh srpski Porfirije ispričao dirljivu priču o milosti Majke Božje koja prevazilazi naše slabosti i grehe, podsećajući vernike da je put ka večnom životu uvek otvoren za one koji veruju.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U svečanoj procesiji kroz srce francuske prestonice, vernici su uz molitve ispratili povratak statue Device Marije u obnovljenu katedralu, čije je veličanstveno otvaranje zakazano za 7. i 8. decembar.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.