Tanjug/AP Photo/Alessandra TarantinoBrižit i Emanuel Makron
Pojedini ističu da je Notr-Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, recimo, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
Oko pariske katedrale Notr Dam danima sve vrvi od turista, ali i lokalnih stanovnika koji uzbuđeno fotografišu poslednje pripreme pred svečanu ceremoniju otvaranja, pet godina posle požara, a za Tanjug kažu da su veoma ponosni na zdanje koje predstavlja simbol francuske kulture i duhovnosti.
Pojedini ističu da je Notr Dam i mesto istorijskih događaja kao što je, recimo, bilo Napoleonovo krunisanje, a turisti su i te kako svesni šta za Francuze predstavlja ovaj biser iz 12. veka.
- Notr Dam je simbol Pariza i žila kucavica istorije tog grada. Francuzi su veoma ponosni na katedralu i znam da im je mnogo važna. Pa, pogledajte je samo, kao iz filma je - kaže za Tanjug Džulija iz Rima.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Broini turisti ispred katedrale Notr Dam.
Dodaje da je presrećna što je danas u Parizu, a pokušala je, kaže, da poseti katedralu i prošle godine, ali je ona bila zatvorena zbog rekonstrukcije.
- Bila sam u Notr Damu pre deset godina. Prelepo je, sada jedva čekam da se ponovo otvori. Čula sam da će svečanom otvaranju prisustvovati i (novoizabrani predsednik SAD) Donald Tramp, ali to definitivno nije razlog zašto sam došla ovamo - kaže Džulija kroz osmeh.
Jedan stanovnik Pariza ističe da je Notr-Dam simbol hrišćanstva i da to nije samo "lepa arhitektura", već i mesto puno duhovnosti.
- Čuo sam da će se obratiti (francuski predsednik Emanuel) Makron, kao i da će doći Tramp. Zanimljivo mi je sve to - rekao je jedan Parižanin.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Božićni trg ispred katedrale.
Među zvanicama koje će prisustvovati svečanosti otvaranja katedrale, koja počinje večeras oko 19 časova, ali i večeri za šefove država koju organizuje Emanuel Makron u Jelisejskoj palati, nalazi se i premijer Srbije Miloš Vučević. Pored Donalda Trampa i Džil Bajden, supruge odlazećeg predsednika SAD Džozefa Bajdena, među zvanicama su i italijanski predsednik Serđo Matarela, predsednica Grčke Katerina Sakelaropulu, kao i još pedesetak šefova država među kojima je i nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer, kao i belgijski kraljevski par Filip i Matilda i mnogi drugi.
Predviđeno je da predsednik Makron održi kratak svetovni govor ispred katedrale, nakon čega će pariski nadbiskup obaviti prvi obred i otvoriti vrata zdanja, a zatim će uslediti liturgija uz blagosiljanje. Ceremonija će se završiti koncertom, nešto posle 21.00 sati.
Tanjug/Yara Nardi, Pool via AP
Brižit i Emanuel Makron
Makron je nedavno sa suprugom Brižit obišao parisku katedralu, kada je i svetska javnost imala priliku da prvi put vidi snimke unutrašnjosti obnovljenog zdanja u TV prenosu.
Credit: KCS Presse / MEGA / The Mega Agency / Profimedia
Notr-Dam je zahvatio požar 2019. godine.
Mediji su preneli da je ovaj dragulj gotičke arhitekture iz 12. veka detaljno renoviran i da zadivljuje njena osvetljenost i žive boje vitraža. Notr Dam je zahvatio požar 2019. godine, kada je izbio ispod krova zdanja, a vatrena stihija je ugašena 15 sati kasnije. U požaru je izgorela krovna konstrukcija sa zvonikom, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori teško su oštećeni. Procenjuje se da je skoro 2.000 ljudi radilo na rekonstrukciji katedrale, koja je koštala oko 860 miliona evra.
Katedralu Notr Dam godišnje poseti oko 14 miliona ljudi.
Slavimo blaženu uspomenu na ugodnicu Božju koja je, kao supruga, majka, a kasnije i monahinja, postavila temelje hrišćanske pobožnosti, a njeno ime živi kroz manastire, sirotišta i neizmernu ljubav prema srpskom narodu.
Radovi na obnovi čuvene katedrale Notr Dam u Parizu trajali su pet godina i koštali stotine miliona evra. U procesu restauracije učestvovalo je oko 250 kompanija i nekoliko stotina stručnjaka iz različitih oblasti.
Predstavljajući svetu postavku posvećenu Visokim Dečanima, poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio je na neprocenjivu vrednost svetinja na Kosovu i Metohiji, koje su ujedno i simbol duhovne borbe i opstanka.
Kroz biblijske primere od Eve i Kaina do Jude, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta pokazuje da se svako delo vraća kao posledica u svoje vreme, bez izuzetka i zaborava.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U svečanoj procesiji kroz srce francuske prestonice, vernici su uz molitve ispratili povratak statue Device Marije u obnovljenu katedralu, čije je veličanstveno otvaranje zakazano za 7. i 8. decembar.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.