Slavimo blaženu uspomenu na ugodnicu Božju koja je, kao supruga, majka, a kasnije i monahinja, postavila temelje hrišćanske pobožnosti, a njeno ime živi kroz manastire, sirotišta i neizmernu ljubav prema srpskom narodu.
Danas, Srpska pravoslavna crkva sa velikim poštovanjem i ljubavlju obeležava praznik posvećen Svetoj Jeleni Anžusjskoj, kraljici srpskoj, čiji je život bio oličenje hrišćanske pobožnosti, mudrosti i nesebične ljubavi prema Bogu i svom narodu. Jelena Anžujska, poreklom Francuskinja, postala je supruga blagog i pravednog kralja Uroša I i majka dvojice velikih srpskih vladara, kralja Dragutina i kralja Milutina.
Njena životna priča nije samo priča o vladarskoj moći, već o dubokom duhovnom posvećenju i neprestanom trudu da bude svetlost i pomoć drugima. Sveta Jelena je, nakon smrti svog muža, potpuno posvetila svoj život službi Bogu.
Zbrinjavala je sirotinju, podizala manastire i crkve, a njena ljubav i briga za narod bili su neizmerni. Sveti arhiepiskop Danilo II je o njoj rekao: „Nesmućene duše i krotka srca uvek je Bogu molitve prinosila“, što oslikava njen duhovni uzrast i stalnu brigu o Božjoj volji u svim okolnostima života.
Wikimedia/Public domain
Freska Svete jelene Anžujske
Njena najveća zadužbina, Manastir Gradac na Ibru, posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, postao je simbol njene pobožnosti, a u njemu je pronašla svoje poslednje utočište. Sveta Jelena je, pre nego što je napustila ovaj svet, zamonašena, primivši ime Jelisaveta. Poslednje dane života provela je u dubokoj pobožnosti, ojačavajući svoj duhovni put do samog kraja.
Iako je njen zemaljski život bio ispunjen mnogim izazovima, njen duhovni trag ostao je duboko urezan u srpske crkve i manastire. Obretenje njenog netruležnog tela tri godine nakon njene smrti, uz čudesno javljanje njenog duha episkopu raškom Pavlu, potvrda je njene svetosti. Danas, kroz sveti praznik, Srpska pravoslavna crkva slavi njen život kao svetlost i uzor svim hrišćanima.
Sveta Jelena Anžujska bila je ne samo majka i kraljica, već i svetiteljka čiji je život bio posvećen Bogu, vernicima i neprestanom trudu da svet učini boljim mestom. Neka nas njen primer podstiče da, u svakodnevnim životima, težimo da budemo pobožni, mudri i ljubazni prema svima, baš kao što je ona bila kroz celokupan svoj život.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Blaženopočivši poglavar SPC je govotio o značaju učešća u liturgiji i Svetoj tajni pričešća, kao jedinstvenom aspektu pravoslavlja koji nije prisutan u drugim religijama, te da vernik nema izgovor za izbegavanje crkvenog života.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 17. sredu po Duhovima vodi nas kroz vaskrsenje duše i otkriva kako Hristova snaga menja naš pogled na smrt.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Manastir posvećen Svetoj Katarini, na mestu gde se po Svetom pismu Gospod javio Mojsiju, suočava se s pravnim i političkim pritiscima — dok se svet pita da li će sveta vatra vere opstati pred izazovima modernog sveta.
U doba buke i zaborava, postoje ljudi koji biraju potpuni nestanak – ne iz očaja, već iz ljubavi prema Hristu. Njihov put vodi ka Velikoj shimi, monaškom zavetu koji menja sve – telo, duh, pa čak i glas, jer od tog trenutka govori samo tišina.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.