Slavimo blaženu uspomenu na ugodnicu Božju koja je, kao supruga, majka, a kasnije i monahinja, postavila temelje hrišćanske pobožnosti, a njeno ime živi kroz manastire, sirotišta i neizmernu ljubav prema srpskom narodu.
Danas, Srpska pravoslavna crkva sa velikim poštovanjem i ljubavlju obeležava praznik posvećen Svetoj Jeleni Anžusjskoj, kraljici srpskoj, čiji je život bio oličenje hrišćanske pobožnosti, mudrosti i nesebične ljubavi prema Bogu i svom narodu. Jelena Anžujska, poreklom Francuskinja, postala je supruga blagog i pravednog kralja Uroša I i majka dvojice velikih srpskih vladara, kralja Dragutina i kralja Milutina.
Njena životna priča nije samo priča o vladarskoj moći, već o dubokom duhovnom posvećenju i neprestanom trudu da bude svetlost i pomoć drugima. Sveta Jelena je, nakon smrti svog muža, potpuno posvetila svoj život službi Bogu.
Zbrinjavala je sirotinju, podizala manastire i crkve, a njena ljubav i briga za narod bili su neizmerni. Sveti arhiepiskop Danilo II je o njoj rekao: „Nesmućene duše i krotka srca uvek je Bogu molitve prinosila“, što oslikava njen duhovni uzrast i stalnu brigu o Božjoj volji u svim okolnostima života.
Wikimedia/Public domain
Freska Svete jelene Anžujske
Njena najveća zadužbina, Manastir Gradac na Ibru, posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, postao je simbol njene pobožnosti, a u njemu je pronašla svoje poslednje utočište. Sveta Jelena je, pre nego što je napustila ovaj svet, zamonašena, primivši ime Jelisaveta. Poslednje dane života provela je u dubokoj pobožnosti, ojačavajući svoj duhovni put do samog kraja.
Iako je njen zemaljski život bio ispunjen mnogim izazovima, njen duhovni trag ostao je duboko urezan u srpske crkve i manastire. Obretenje njenog netruležnog tela tri godine nakon njene smrti, uz čudesno javljanje njenog duha episkopu raškom Pavlu, potvrda je njene svetosti. Danas, kroz sveti praznik, Srpska pravoslavna crkva slavi njen život kao svetlost i uzor svim hrišćanima.
Sveta Jelena Anžujska bila je ne samo majka i kraljica, već i svetiteljka čiji je život bio posvećen Bogu, vernicima i neprestanom trudu da svet učini boljim mestom. Neka nas njen primer podstiče da, u svakodnevnim životima, težimo da budemo pobožni, mudri i ljubazni prema svima, baš kao što je ona bila kroz celokupan svoj život.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Blaženopočivši poglavar SPC je govotio o značaju učešća u liturgiji i Svetoj tajni pričešća, kao jedinstvenom aspektu pravoslavlja koji nije prisutan u drugim religijama, te da vernik nema izgovor za izbegavanje crkvenog života.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Jedni žive u braku i brinu o porodici, dok drugi daju zavete bezbračnosti, poslušanja i nestjažanja, a razlikuju se i po svakodnevnim obavezama i načinu života.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.