Slavimo blaženu uspomenu na ugodnicu Božju koja je, kao supruga, majka, a kasnije i monahinja, postavila temelje hrišćanske pobožnosti, a njeno ime živi kroz manastire, sirotišta i neizmernu ljubav prema srpskom narodu.
Danas, Srpska pravoslavna crkva sa velikim poštovanjem i ljubavlju obeležava praznik posvećen Svetoj Jeleni Anžusjskoj, kraljici srpskoj, čiji je život bio oličenje hrišćanske pobožnosti, mudrosti i nesebične ljubavi prema Bogu i svom narodu. Jelena Anžujska, poreklom Francuskinja, postala je supruga blagog i pravednog kralja Uroša I i majka dvojice velikih srpskih vladara, kralja Dragutina i kralja Milutina.
Njena životna priča nije samo priča o vladarskoj moći, već o dubokom duhovnom posvećenju i neprestanom trudu da bude svetlost i pomoć drugima. Sveta Jelena je, nakon smrti svog muža, potpuno posvetila svoj život službi Bogu.
Zbrinjavala je sirotinju, podizala manastire i crkve, a njena ljubav i briga za narod bili su neizmerni. Sveti arhiepiskop Danilo II je o njoj rekao: „Nesmućene duše i krotka srca uvek je Bogu molitve prinosila“, što oslikava njen duhovni uzrast i stalnu brigu o Božjoj volji u svim okolnostima života.
Wikimedia/Public domain
Freska Svete jelene Anžujske
Njena najveća zadužbina, Manastir Gradac na Ibru, posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, postao je simbol njene pobožnosti, a u njemu je pronašla svoje poslednje utočište. Sveta Jelena je, pre nego što je napustila ovaj svet, zamonašena, primivši ime Jelisaveta. Poslednje dane života provela je u dubokoj pobožnosti, ojačavajući svoj duhovni put do samog kraja.
Iako je njen zemaljski život bio ispunjen mnogim izazovima, njen duhovni trag ostao je duboko urezan u srpske crkve i manastire. Obretenje njenog netruležnog tela tri godine nakon njene smrti, uz čudesno javljanje njenog duha episkopu raškom Pavlu, potvrda je njene svetosti. Danas, kroz sveti praznik, Srpska pravoslavna crkva slavi njen život kao svetlost i uzor svim hrišćanima.
Sveta Jelena Anžujska bila je ne samo majka i kraljica, već i svetiteljka čiji je život bio posvećen Bogu, vernicima i neprestanom trudu da svet učini boljim mestom. Neka nas njen primer podstiče da, u svakodnevnim životima, težimo da budemo pobožni, mudri i ljubazni prema svima, baš kao što je ona bila kroz celokupan svoj život.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Blaženopočivši poglavar SPC je govotio o značaju učešća u liturgiji i Svetoj tajni pričešća, kao jedinstvenom aspektu pravoslavlja koji nije prisutan u drugim religijama, te da vernik nema izgovor za izbegavanje crkvenog života.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Manastir posvećen Svetoj Katarini, na mestu gde se po Svetom pismu Gospod javio Mojsiju, suočava se s pravnim i političkim pritiscima — dok se svet pita da li će sveta vatra vere opstati pred izazovima modernog sveta.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.