Facebook/Oratorio San Giuseppe/Stefano Roberto Capittini
Odrasla u porodici južnjačkih baptista u gradu Rome (Džordžija), Klodet nije imala podršku za svoje duhovne težnje.
Klodet Monika Pauel (Claudette Monica Powell) prvi put je osetila duhovni poziv kada je imala samo pet godina, dok je gledala film "Priča o časnoj sestri" iz 1959. godine - sa Odri Hepbern.
Mir i red koji je prikazan u samostanskom životu bio je potpuna suprotnost njenom detinjstvu u Džordžiji, obeleženom zlostavljanjem od oca.
Odrasla u porodici južnjačkih baptista u gradu Rome (Džordžija), Klodet nije imala podršku za svoje duhovne težnje - porodica ih je ismevala, a ona je, pod pritiskom okoline, pokušavala da potisne poziv koji ju je progonio.
Završila je fakultet, radila u reklamnoj agenciji, bavila se glumom i muzikom, i udala se za dugogodišnjeg momka - ali osećala se kao, kako sama kaže, "prevarant u sopstvenom životu".
Tek decenijama kasnije, u 46. godini, odlučila je da posluša glas iznutra. Napustila je brak, karijeru i dotadašnji život, i postala monahinja u zajednici Svetog Jovana Krstitelja u Mendhamu (Nju Džerzi - Amerika).
Danas, sa 59 godina, poznata je kao sestra Monika Kler - igumanija zajednice i zvezda na Tik-toku, sa više od 215.000 pratilaca.
Pod nalogom @nunsenseforthepeople, sestra Monika govori o duhovnim temama poput greha, celibata i monaškog života, ali i o svakodnevici u manastiru - od nege kože do navika njihovog psa, border kolija koji prisustvuje svim molitvama.
Put do mantije bio je sve samo ne tipičan. Pauel je studirala umetnost na čuvenom "Tisch fakultetu" u Njujorku, nastupala sa poznatom komičarskom trupom "The Groundlings" u Los Anđelesu zajedno sa Dženifer Kulidž i družila se sa zvezdama poput Šeri Oteri i Džimija Felona.
Radila je i kao foto-urednica u advertajzingu i svirala u akustičnom rok duu.
U svojoj memoarskoj knjizi "A Change of Habit" opisuje kako je napustila sve to - brak, karijeru i posed - da bi konačno sledila svoj istinski poziv.
Prelomni trenutak doživela je na rođendanskoj zabavi Džimija Felona u čuvenom hotelu "Château Marmont" u Los Anđelesu, gde je, kako kaže, shvatila da nikada neće pripadati tom svetu slavnih i površnih odnosa.
Te večeri napustila je žurku u suzama.
Tik-tok kao nova propovednica
Sestra Monika je Tik-tok otvorila tokom pandemije, iz želje da se zabavi i ostane povezana s ljudima. Prvi viralni video bio je o divljoj ćurki koja je "terorisala" manastir. Ubrzo su je gledaoci počeli pitati o veri, molitvama i životu u manastiru - a ona je odgovarala iskreno, jednostavno i s dozom humora.
U jednom videu objašnjava da nema tajnu mladalačkog izgleda:
- Ne pijem, ne pušim, klonim se sunca i koristim blage sapune.
U drugom prikazuje kako sestre peku slatkiše, prave roštilj ili igraju Jenga olimpijadu. Tu su i njihovi ljubimci - pas Dženifer i mačka Sofi.
- Ljudi koji nikada nisu imali kontakt s verom, ili su zbog vere bili povređeni, sada kroz ove klipove otkrivaju da religija treba da bude izvor dobrog života i zdravih odnosa - kaže sestra Monika.
Iako je napustila mnoge "slobode" savremenog sveta - nema sopstvenu sobu, garderobu ni bankovni račun - kaže da je prvi put istinski slobodna.
- Ljudi misle da je biti monahinja ograničavajuće, ali mene je to oslobodilo svih pogrešnih uloga koje sam igrala celog života. Ne moram da brinem o novcu, muževima, koktelima ni o izgledu u bikiniju - izjavljuje.
Živi sa još 11 sestara u jednostavnom manastiru iz 19. veka, okruženom šumom, i dane provodi u molitvi, radu u humanitarnim organizacijama i projektima socijalne pravde.
- Ovo je najmirniji i najstabilniji život koji sam ikada imala. Pronašla sam porodicu koja me prihvata i podržava - zaključuje sestra Monika Kler.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Ovaj duboko emotivan trenutak zabeležen je u manastiru Svete Ane u Toledu, u Španiji, gde se monahinja, tihim glasom i celivajući kip Bogorodice, obratila Majci Božijoj molitvom punom poverenja, nežnosti i svetosti.
Svojim pripovedanjem naučila je mnoge da veruju u sebe, da se ne opterećuju mišljenjima drugih i da ne sude drugima, već da u njima prepoznaju ono što je lepo i jedinstveno.
U besedi o glasu Gospodnjem na vodama, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva duboku istinu o svetu koji čuje Boga i o čoveku koji je zaboravio da sluša.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
Ajeti 41:34-38 iz sure Fussilet nas podsećaju da materijalno ne štiti dušu, da vera i dobra dela otvaraju vrata večne nagrade, dok oni koji odbacuju božanske poruke rizikuju ozbiljnu kaznu.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 20. četvrtak po Duhovima govori o unutrašnjoj borbi, demonima koji opsedaju pravednike i neuništivoj moći krsta koja pobedonosno sija kroz tamu.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.