"HRISTOS NIKAD NE ZAOBILAZI ONE KOJE SU SVI DRUGI NAPUSTILI!" Otac Dejan o najpotresnijem susretu Gospoda sa ljudskom nesrećom - Slavimo Petu nedelju po Duhovima!
Gde čovek više ne vidi izlaz, Bog već priprema spasenje, ističe otac Dejan.
Isusova najava silazak Duha Svetoga bila je ključna za širenje Hristove vere među ljudima. Zbog toga ovaj praznik simbolizuje ne samo Hristovu pobedu nad smrću već i posvećenje misiji vernika da šire Božju reč
Po tradiciji koja seže daleko u raskošne baše prošlosti, 40 dana nakon Vaskrsa, pravoslavni vernici okupljaju se u molitvi i slavlju, praznujući Vaznesenje Hristovo, u narodu poznatiji kao Spasovdan. Na ovaj dan, po hrišćanskom verovanju, Gospod je pokazao svoju neizmernu moć nad smrću. U biblijskoj priči, 40 dana nakon što je vaskrsao, Hrist se ponovo javio svojim učenicima, blagosiljajući ih rečima:
- Idite po svemu svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko veruje i krsti se, biće spasen. Ko ne veruje, biće osuđen.
A da bi u tome uspeli, Hrist je svojim sledbenicima obećao Duha Utešitelja, i poručio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Jedino na taj način su mogli spasavati veru, odatle naziv Spasovdan. Podignutih ruku Hrist je učenike blagoslovio nakon, čega se uzneo na nebo.
Silazak Duha Svetoga bio ključan za širenje Hristove vere među ljudima. Zbog toga je Spasovdan dan koji simbolizuje ne samo Isusovu pobedu nad smrću već i širenje Božje reči. Ovaj važan hrišćanski praznik proslavlja se u brojnim manastirima, poput Rukumije, Sestroljina, Dobrovodice i Ravanice, koji su posvećeni upravo Vaznesenju Hristovom. Međutim, to nije samo verski praznik, već je i krsna slava nekih gradova, među kojima su: Beograd, Banjaluka, Istočno Novo Sarajevo, Nevesinje, Čačak.
Beograd, grad sa bogatom istorijom, čuva svoju slavu s ponosom. Godine 1403, despot Stefan Lazarević proglasio je Beograd srpskom prestonicom i odredio Spasovdan kao gradsku slavu. Tokom burnih istorijskih perioda, tradicija je bila prekinuta. Poslednja litija na Spasovdan u Beogradu, pre dolaska komunista na vlast, održana je 1947. godine. Nakon godina zabrane, tradicija je obnovljena tek 1993. godine, kada je litija ponovno prošla beogradskim ulicama, označavajući povratak vere i tradicije u javni prostor.
Litija ima posebnu simboliku u Beogradu i uvek sledi ustaljenu trasu kroz grad. Dok se litija kreće ulicama, a monasi, sveštenici i vernici nose ikone uz pesmu vere, Beograd dobija posebnu svečarsku atmosferu. To nije samo versko okupljanje, već i prilika za građane da se povežu sa svojom istorijom, kulturom i tradicijom. Spasovdan je dan koji podseća na duboke korene vere i zajedništva koji oblikuju identitet srpskog naroda, ali i Beograda.

Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Iguman Manastira Vatope poručio da ova velika svetinja donosi utehu, isceljenje, snagu i jedinstvo narodu koji joj prilazi s verom i molitvom.
Vaspitavana u hrišćanskom duhu, čuvala je devičku čistotu, celomudrenost i veru, smatrajući da je najveće bogatstvo služiti Gospodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Jevsevija po starom i Svetog Atanasija Atonskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi Svete Ćirila i Metodija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Jevsevije ostao je upamćen kao nepokolebljiv episkop koji je čitav život posvetio očuvanju pravoslavlja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Iskustvo Elvire Parfjonove pokazuje kako jedan san o gubitku može pokrenuti unutrašnji preokret, razotkriti ono što se u svakodnevici odlaže i pretvoriti tihe emocije u odluke koje menjaju način na koji gledamo one koje volimo.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Jevsevija po starom i Svetog Atanasija Atonskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi Svete Ćirila i Metodija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.