Na dan posvećen ovom svetitelju, uz molitvu se sećamo njegovih proročanstava i vizija, koje su preplavile Vavilon i Jerusalim i koje i dalje inspirišu sve one koji teže istinskoj veri i hrabrosti u suočavanju s teškoćama.
Sveti prorok Jezekilj je jedan od najznačajnijih starozavetnih proroka. Rođen u svešteničkoj porodici oko 622. godine pre Hrista, postao je ključna figura u istoriji izraelskog naroda i u hrišćanskom duhovnom nasleđu. Kao mladić, Jezekilj je bio odveden u Vavilon zajedno sa carem Joakimom i mnogim drugim Judejcima.
Iako je bio u ropstvu, njegova duhovna misija nije prestajala. Tokom 27 godina provedenih u Vavilonu, prorok Jezekilj je neumorno propovedao i prenosio Božje poruke, dok su se njegovi savremenici, poput proroka Jeremije, nalazili u Jerusalimu.
Sveti prorok Jezekilj je bio poznat po svojim vizijama i proročanstvima, koja su imala duboku simboliku i značaj. Jedna od najpoznatijih vizija bila je ona pri reci Hovaru, gde je video otvorena nebesa, oganj i blistanje, te četiri čudesne životinje.
SPC
Ikona Svetog proroka Jezekilja
Ove vizije su bile mnogo više od običnih snova – predstavljale su Božiju prisutnost, Njegovu žrtvu, vaskrsenje i vaskrsenje mrtvih. U drugoj viziji, prorok je video dolinu punu suvih kostiju koje su, kada je Božiji duh sišao na njih, oživele i ustale na noge svoje. Ove slike i simboli su ostali snažno urezani u teološkom pamćenju i shvatanju hrišćanske tradicije.
Nažalost, Jezekiljeva odanost Bogu nije bila bez bola. Suočavao se sa velikim protivljenjem i mučenjem od strane onih koji nisu mogli da podnesu njegovu hrabru propoved. Jevreji su ga vezali za repove konjima koji su ga rastrgli. Sahranjen je u istu grobnicu gde i Sim, sin Nojev, 571. godine pre Hrista.
Njegova hrabrost, duhovna vizija i neumorna služba služe kao inspiracija svim onima koji teže da žive po Božjim zapovestima, bez obzira na prepreke i teškoće koje im se mogu naći na putu.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Rešenje Fanara kojim potvrđuje presudu za koju je sam priznao da je nepravedna pokrenula je talas nezadovoljstva, dok se iza crkvenih zidina vodi tiha, ali sudbonosna borba između savesti, vere i moći.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
U sredini prve sedmice Vekijog posta, vreme je za dublje razmatranje poruka koje nam dolaze kroz Sveto pismo, a posebno kroz proroka Isaiju. U njegovim rečima nalazi se poziv na duhovnu promenu i pokajanje, ali i na nadu u dolazak Božje pravednosti koja će doneti mir i spasenje.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.