Na dan posvećen ovom svetitelju, uz molitvu se sećamo njegovih proročanstava i vizija, koje su preplavile Vavilon i Jerusalim i koje i dalje inspirišu sve one koji teže istinskoj veri i hrabrosti u suočavanju s teškoćama.
Sveti prorok Jezekilj je jedan od najznačajnijih starozavetnih proroka. Rođen u svešteničkoj porodici oko 622. godine pre Hrista, postao je ključna figura u istoriji izraelskog naroda i u hrišćanskom duhovnom nasleđu. Kao mladić, Jezekilj je bio odveden u Vavilon zajedno sa carem Joakimom i mnogim drugim Judejcima.
Iako je bio u ropstvu, njegova duhovna misija nije prestajala. Tokom 27 godina provedenih u Vavilonu, prorok Jezekilj je neumorno propovedao i prenosio Božje poruke, dok su se njegovi savremenici, poput proroka Jeremije, nalazili u Jerusalimu.
Sveti prorok Jezekilj je bio poznat po svojim vizijama i proročanstvima, koja su imala duboku simboliku i značaj. Jedna od najpoznatijih vizija bila je ona pri reci Hovaru, gde je video otvorena nebesa, oganj i blistanje, te četiri čudesne životinje.
SPC
Ikona Svetog proroka Jezekilja
Ove vizije su bile mnogo više od običnih snova – predstavljale su Božiju prisutnost, Njegovu žrtvu, vaskrsenje i vaskrsenje mrtvih. U drugoj viziji, prorok je video dolinu punu suvih kostiju koje su, kada je Božiji duh sišao na njih, oživele i ustale na noge svoje. Ove slike i simboli su ostali snažno urezani u teološkom pamćenju i shvatanju hrišćanske tradicije.
Nažalost, Jezekiljeva odanost Bogu nije bila bez bola. Suočavao se sa velikim protivljenjem i mučenjem od strane onih koji nisu mogli da podnesu njegovu hrabru propoved. Jevreji su ga vezali za repove konjima koji su ga rastrgli. Sahranjen je u istu grobnicu gde i Sim, sin Nojev, 571. godine pre Hrista.
Njegova hrabrost, duhovna vizija i neumorna služba služe kao inspiracija svim onima koji teže da žive po Božjim zapovestima, bez obzira na prepreke i teškoće koje im se mogu naći na putu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Jakova Alfejevog po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Averikija. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Pavla II, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
U sredini prve sedmice Vekijog posta, vreme je za dublje razmatranje poruka koje nam dolaze kroz Sveto pismo, a posebno kroz proroka Isaiju. U njegovim rečima nalazi se poziv na duhovnu promenu i pokajanje, ali i na nadu u dolazak Božje pravednosti koja će doneti mir i spasenje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.