ZA PROSLAVU POTREBNO VIŠE OD 30.000 EVRA: Paprene cene za "punoletstvo", a evo kako je NEKAD bilo - priprema trajala celu godinu
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Verni narod se s poštovanjem priseća čudesnog otkrića netruležnog i miomirisnog tela ovog ugodnika Božjeg, koje isceljuje sve one koji mu prilaze s verom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sa molitvenom usrdnošću danas obeležavaju praznik Otkrića i prenosa moštiju Svetog Stefana arhiđakona i prvomučenika. Ovaj značajan dan podseća nas na veličanstvenu promisao Božju koja je kroz vekove sačuvala svetinje i objavila ih vernom narodu.
Priča o Svetom Stefanu, prvomučeniku Hristovom, protkana je čudom i nadahnućem. Kada su nepravedni Jevreji kamenovali Svetog Stefana, njegovo telo su ostavili na otvorenom mestu, predajući ga propasti. No, promisao Božja nije dopustila da telo svetitelja bude oskrnavljeno. Njegovo telo ležalo je dve noći pod vedrim nebom, dok treće noći Gamalil, učitelj apostola Pavla i tajni sledbenik Hristov, uze telo i odnese ga na svoje imanje u Kafargamalu, gde ga dostojanstveno sahrani u pećini.
Vekovi su prošli, a grob Svetog Stefana ostao je zaboravljen. Međutim, 415. godine, za vreme patrijarha jerusalimskog Jovana, Gamalil se tri puta javi u snu svešteniku Lukijanu, otkrivajući mu mesto gde je sahranjen sveti Stefan, kao i ostala sveta tela. Po uputstvu iz sna, Lukijan je otkopao četiri groba, a iz pećine se prolomio silni miris blagouhani, svedočeći o svetosti moštiju. Na taj dan, mošti Svetog Stefana prvomučenika prenete su na Sion, gde su dostojanstveno sahranjene, a kasnije su prenete u Carigrad.
Dok obeležavaju ovaj praznik posvećen otkriću i prenosu ovih čudotvornih moštiju, pravoslavni vernici se sa zahvalnošću prisećaju slave Svetog Stefana, prvomučenika, koji je prolio krv za ime Hristovo i svojim stradanjem postao večni uzor svima koji žele da slede put vere i ljubavi.
Njegova reč bila je uteha narodu, njegov život svedočanstvo Hrista, a njegovo stradanje u logoru Dahau najdublji pečat vere koju ni smrt nije mogla da slomi. Srpska pravoslavna crkva se 3. maja s ljubavlju seća dana kada su njegove svete mošti vraćene u otadžbinu.
Proslavljamo svetitelja čije mošti mirotoč i donose isceljenje duše i tela, pomirenje među ljudima i nadu onima koji su na ivici očaja. Njegova svetost i ljubav prema bližnjima ostaju neugasivo svetlo vere u savremenom svetu.
Ovo pitanje otvara dublje razumevanje netruležnosti, svetosti i čudesnih dela svetitelja koja nas podsećaju na neprolaznost duha i ljubavi prema Bogu. Protojerej Vladimir Pučkov objašnjava da netruležnost nije jedini znak svetosti i ističe kako vera i život po Jevanđelju ostavljaju duhovno nasleđe bez obzira na stanje tela.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
Svi su bili sinovi najuglednijih starešina Efeskih, i njihova imena su bila: Maksimilijan Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Mnoga iscelenja bolesnika dogodila su se toga dana od moštiju Svetog Stefana.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Otac Vasilije jasno ukazuje na zamku demona i na taj način jasno ukazuje kako da je prepoznamo, ako se i sami nađemo u njoj.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
Saznajte zašto je kandilo u pravoslavnom domu više od svetiljke i otkrijte molitvu koja osvetljava dušu.