OD NJEGOVOG PROROČANSTVA SE STREPI: Danas je Sveti prorok Avdija!
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
Živeo je sedam stotina godina pre Hrista. Na dve stotine godina posle proroka Jone prorekao je propast Ninive.
Srpska pravoslavna crkva obeležava dan posvećen sećanju na Svetog proroka Nauma.
Sveti Prorok Naum jedan je od 12 malih proroka Svetog pisma. Njegova knjiga, po njemu nazvana Knjiga proroka Nauma, opisuje kraj asirskog carstva, i njegovog glavnog grada, Ninivu, u živom poetskom stilu.
Malo se zna o ličnom životu proroka Nauma. Njegova dela uzimaju se kao proročanstvo ili kao istorija. Pretpotstavlja se da su njegovi spisi zapisani oko 615. p.n.e, neposredno pred pad Asirije.
Rodom je iz plemena Simeonova, iz mesta Elkesema od one strane Jordana. Živeo je sedam stotina godina pre Hrista. Na dve stotine godina posle proroka Jone prorekao je propast Ninive.
Od propovedi Jonine Ninevićani su se bili pokajali, "zbog čega ih je Bog pošted i ne pogubi".
Ali vremenom, zaboravili su na milost Božju i ponovo se pokvariše. Prorok Naum im je prorekao propast. Pa kako ne bi pokajanja, ne bi ni poštede.
"Od zemljotresa, poplave i ognja propade sav grad, tako da mu se više ni mesto ne raspoznavaše".
Sveti Naum poživeo je četrdeset pet godina i upokojio se u Gospodu ostavivši iza sebe malu knjigu svojih istinitih proročanstava.
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
Videći car da je jača od njega u mudrosti i znanju, pozvao je pedeset najmudrijih ljudi, da se s njom prepiru o veri i da je posrame. Ali, Ekaterina je njih nadmudrila i posramila, posle čega su svi stradali.
Njemu se sekli deo po deo tela i tako je izdahnuo.
U 16. godini on je primio inočki čin na gori Aksentijevoj prema Carigradu od starca Jovana i počeo da živi monaškim životom strogo posteći i pazeći da život provede očišćen od greha.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.