OD NJEGOVOG PROROČANSTVA SE STREPI: Danas je Sveti prorok Avdija!
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
U 16. godini on je primio inočki čin na gori Aksentijevoj prema Carigradu od starca Jovana i počeo da živi monaškim životom strogo posteći i pazeći da život provede očišćen od greha.
Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik Svetog prepodobnomučenog Stefana, poznatog i kao ispovednika - svetitelja koji je živeo i stradao u 8. veku
Stefanova majka Ana, prema priči, često je odlazila u crkvu i molila Boga da joj podari sina.
Moleći se tako jednom u crkvi Vlaherni pred ikonom Presvete Bogorodice, uhvati je lak san, u kome joj se Bogorodica javi i reče: "Idi, ženo, s mirom, prema molitvi tvojoj imaš sina u utrobi svojoj".
I zaista Ana je začela i rodila sina, Svetoga Stefana.
U 16. godini on je primio inočki čin na gori Aksentijevoj prema Carigradu od starca Jovana i počeo da živi monaškim životom strogo posteći i pazeći da život provede očišćen od greha.
Kada se starac Jovan upokojio u Gospodu, Stefan je ostao na toj gori strogo podvizavajući se.
Njegova svetost privukla je i druge, pa je uskoro ovaj svetitelj imao mnogo učenika. Tako bi verovatno još dugo živeo u miru da se u hrišćanskoj crkvi nije dogodio žestoki sukob između onih koji podržavaju oslikavanje svetitelja i njihovih žitija na ikonama i onih koji su protiv toga – ikonoborstvo.
Car Konstantin Kopronim počeo je tada da progoni i uništava ikone, a Stefan mu se usprotivio kao uporni zaštitnik poštovanja svetih ikona. Stefan je ubrzo bio prognan na ostrvo Prokonis, potom doveden u Carigrad, okovan i bačen u tamnicu, gde su ga dočekala 342 zatočena monaha zbog ikonopoštovanja.
"U tamnici oni svršavahu sve crkveno pravilo kao u manastiru. Opaki car osudi Stefana na smrt. Svetitelj predvide svoju smrt na 40 dana i oprosti se s bratijom", piše u žitijama.
Nakon toga Stefan je bio osuđen na smrt, izveden i vučen ulicama Carigrada dok mu se masa jeretika podsmevala, tukla ga i kamenovala. Na kraju, neko iz okupljene mase udario je svetitelja po glavi i tako je Sveti Stefan preminuo 767. godine u 53. godini svog zemaljskog života.
Ostavio je knjigu proročanstava o Carstvu gospodnjem.
Videći car da je jača od njega u mudrosti i znanju, pozvao je pedeset najmudrijih ljudi, da se s njom prepiru o veri i da je posrame. Ali, Ekaterina je njih nadmudrila i posramila, posle čega su svi stradali.
Premda je bio veoma voljen u narodu, bio je željan usamljeničkog života, molitve i bogomislija. Zbog toga je za svoj dom odabrao groblje, od koga su svi bežali.
Njemu se sekli deo po deo tela i tako je izdahnuo.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po starom i Svetog Jovana Lestvičnika po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Kvirina, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Kakvi ćemo postati, zavisi isključivo od okruženja u kojem smo odrasli odnosno od porodice.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Bez mleka, jaja i ulja, ova brza poslastica kombinuje jabuke, bademe i citrusne note u savršenom ukusu posta.