BIO DEVASTIRAN, SLUŽIO KAO MENTALNA USTANOVA, A ČUVA NAJVEČU SVETINJU: Ovo je manastir gde počivaju mošti Svetog kneza Lazara
Poznat kao „Mala Ravanica“, manastir je postao značajan nakon što su mošti Svetog kneza Lazara donete u 17. veku..
Radosnom prinošenju evharistijske žrtve, pored sestrinstva te monaške porodice i velikog mnoštva naroda Božjeg, molitveno su prisustvovali i predstavnici Vojske Republike Srbije.
Na dan kada crkva proslavlja molitvenu uspomenu na Svetog cara Uroša, 15. decembra 2024. godine, mitropolit sremski Vasilije je služio svetu arhijerejsku liturgiju u fuškogorskom manastiru Jasku, uz sasluženje monaštva, sveštenstva i đakonstva iz Eparhije sremske i drugih.
Radosnom prinošenju evharistijske žrtve, pored sestrinstva te monaške porodice i velikog mnoštva naroda Božjeg, molitveno su prisustvovali i predstavnici Vojske Republike Srbije.
Slavljenje uspomene na Svetog cara Uroša, čije netruležne mošti počivaju u hramu Silaska Svetog Duha na apostole u manastiru Jasku, započeto je dan ranije prazničnim bdenijem kojim je načalstvovao arhimandrit Sava, nastojatelj manastira Krušedola, a uz sasluženje igumana Justina, duhovnika manastira Beočina, protonamesnika Save Mišanovića, starešine hrama Svete Trojice u Novoj Pazovi i protođakona Gorana Vlasca.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju

Manastir je smešten u blizini istoimenog mesta, u iriškoj opštini, na nekih četrdesetak minuta vožnje od Novog Sada.
Do manastira Jazka možete da stignete idući kroz Sremsku Kamenicu, Ledince i Rakovac, gde možete posetiti i manastir Rakovac. Bez obzira na to da li odabere ovaj put ili onaj preko Iriškog venca, na putu ćete moći da posetite Vrdničku kulu, manastir Ravanicu, ali i da se odmorite u samom Vrdniku.
Kada već stignete do Vrdnika, Partizanska ulica će vas voditi do Cara Uroše, iz koje skreće desno u Manastirsku, koja vas vodi do manastira Jazak.
U ovom ženskom manastiru čuvaju se i tri trona ukrašena ikonama, koja su sama po sebi raskošno dekorisana u baroknom stilu. To su tronovi cara Uroša, Bogorodičn tron i arhijerejski tron, sva tri nastala u drugoj polovini 18. veka. Nije čudo da se u ovom manastiru nalazi tron cara Uroša, kojeg istorija pamti pod nadimkom Nejaki. Još tokom Velike seoba Srba mošti poslednjem srpskog cara iz dinastije Nemanjića prenete su u ovaj fruškogorski manastir.
Poznat kao „Mala Ravanica“, manastir je postao značajan nakon što su mošti Svetog kneza Lazara donete u 17. veku..
Lepa, mala crkva kompletno je izgrađena od drveta! Kažu da je korišćen norveški beli bor i čamovina, pa čitava bogomolja svojom arhitekturom odudara od ostalih fruškogorskih svetinja.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Legenda kaže da je šire područje Fruške gore još od davnina bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru postojalo je više od 35 manastira.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Tokom poslednje obnove Bešanova, otkriveni su rimski grobovi iz 1. veka, što sugeriše da je ovo mesto bilo sveto još u vreme najranijeg hrišćanstva, a smatra se da je upravo zbog toga Dragutin odlučio da ovde podigne manastir.
Decenija svešteničke službe na Kosovu i Metohiji kroz život sveštenika koji je sa porodicom čuvao hram i svetinju u teškim uslovima.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.
Kroz poređenje sa ogledalom Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva duboku poruku o ljudskoj oholosti i pokazuje zašto onaj ko želi da ponizi svetinju na kraju razotkriva samoga sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.