Legenda kaže da je šire područje Fruške gore još od davnina bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru postojalo je više od 35 manastira.
Fruška gora, planinska lepotica koja se prostire u srcu Vojvodine, poznata je po velikom broju pravoslavnih manastira, što joj je donelo epitet "srpske Svete gore“.
No, postavlja se pitanja, zašto je baš Fruška gora postala dom tolikog broja ovih pravoslavnih hramova.
Legenda kaže da je šire područje Fruške gore još od davnina bilo bogato svetilištima, a tokom 16. i 17. veka na ovom prostoru postojalo je više od 35 manastira. Danas je sačuvano 17 tih svetinja, a Fruška gora, koja je i najstariji nacionalni park u Srbiji, proglašena je 1990. godine kulturnim dobrom od izuzetnog značaja.
Manastiri na Fruškoj gori
- Različit je broj manastira koji se pominjao kroz istoriju, ali postoji taj broj od 17 manastira koji su imali najduže trajanje i postoje i danas. To su: Kuveždin, Rakovac, Bešenovo, Šišatovac, Staro Hopovo, Novo Hopovo, Grgeteg, Jazak, Mala Remeta, Krušedol, Privina Glava, Đipša, Petkovica, Vrdnik, Beočin, Velika Remeta i Fenek koji nije na samoj Fruškoj gori, ali se uvek ubrajao u njene manastire. Pored njih, u najranijim dokumentima pominjani su još neki manastiri od kojih se za četiri zna da su sigurno bili pravoslavni, a to su Bukovac, Varosovo, Muntalj, Stejanovci - ističe profesor Neđić.
Razlog zbog kojeg je baš Fruška gora postala mesto za gradnju svetinja verovatno leži u prirodnim i istorijskim okolnostima koje su ovu planinu učinile savršenim mestom za podizanje manastira. Naime, još od prehrišćanskih vremena, ljudi su birali uzvišenja kao mesta za gradnju oltara i žrtvenika, verujući da su to tačke koje povezuju zemlju i nebo. Fruška gora je, kao najveće uzvišenje u okolini, prirodno bila izabrana za ta mesta obožavanja.
To je za "Istorijski zabavnik" potvrdio i Ivan Neđić, profesor pripravnik Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima.
- Od kako je sveta i veka ljudi su oltare/žrtvenike gradili na uzvišenjima, a Fruška gora je definitivno jedino kilometrima unaokolo dostupno uzvišenje, te ne čudi njena rana sakralnost. O tome svedoče i iskopine na nekoliko lokaliteta - rekao je on.
Inače, crkve i manastiri su po prihvatanju hrišćanstva, upravo i nicale na mestima ranijih svetilišta.
Printscreen/Youtube/ Телевизија Храм
Manastir Jazak
Osim m što je Fruška gora bila prepoznata kao prirodno uzvišenje, postoji još jedan ključni faktor koji je doprineo tome da baš tu nastane veliki broj manastira – bogatstvo prirodnih resursa. Manastiri su oduvek zavisili od prirode. Naime, za njihov opstanak bila su neophodni plodna zemlja, šuma, ali najvažniji od svega – izvori čiste i pitke vode. Fruška gora je bila bogata tim resursima, pa je bilo logično da se manastiri podižu upravo tu.
Dobar primer ove prirodne simbioze između manastira i resursa Fruške gore je manastir Jazak, koji se nalazi u istoimenom selu. Jazak je poznat ne samo po svojoj duhovnoj vrednosti, već i po prirodnoj izvorskoj vodi. Ova voda je specifična zbog svog hemijskog i mineralnog sastava, koji je čini izuzetno pogodnom za svakodnevnu konzumaciju.
Mada većina pravoslavnih vernika ne misli ništa loše kada kao sinonim za sveštenika koristi reč pop, trebalo bi naglasiti da, recimo, u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, sveštenika ćete ozbiljno uvrediti ako ga oslovite sa "pope".
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
U svetu prepunom konflikata i bola, beseda vladike Nikolaja Velimirovića donosi nam lekciju o istinskoj snazi - kako ne uzvratiti istom merom, već prepustiti pravdu Bogu i sačuvati mir u duši.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.