OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Mošti Svetog Kasiana i danas počivaju u Marselju.
Srpska pravoslavna crkva obeležava dan posvećen Prepodobnom Jovanu Kasijanu.
Ovaj veliki duhovnik rodio se u Rimu. Roditelji su mu bili znameniti. U mladosti je izučavao sve svetske nauke, naročito filozofiju i astronomiju. Potom se sav predao izučavanju Svetoga pisma.
- Prostirući se od dobra na bolje i želeći sve viši stepen savršenstva, Kasijan ode iz Rima u Carigrad, da lično čuje i vidi Svetog Jovana Zlatousta - piše u žitijama.
Jovan Zlatoust ga pouči i posveti za đakona. Koristivši se mnogo mudrim Zlatoustom, Kasijan se uputi dalje na istok, da se još više nauči i usavrši. Najviše se zadržao u Misiru, u Nitriji, među čuvenim duhovnim atletima, od kojih se naučio vežbanju u svakoj dobrodetelji.
Napokon se opet vratio na zapad i nastanio se u gradu Marselju.
Tu je osnovao dva manastira, jedan muški i jedan ženski.
Na molbu monaha napisao je više spisa, od kojih je naročito koristan za ljubitelje duhovnog života: "Osam knjiga o borbi protiv osam glavnih strasti." Vrlo mu je važan spis protiv jeretika Nestorija. Ovaj spis je napisao na molbu arhiđakona Lava.
Prepodobni Jovan Kasijan jasno je formulisao aktivno stanje duše posle smrti u odgovoru jereticima koji veruju da je duša posle smrti nesvesna
- Duše posle rastanka od tela nisu prazne, ne ostaju bez ikakvih osećanja, to dokazuje jevanđeljska priča o Lazaru i bogatašu… Duše upokojenih ne samo da se ne lišavaju svojih osećanja, već ne gube ni raspoloženja svoja, tj. nadu i strah, radost i tugu, i nešto od onog što očekuju na sveopštem Sudu već sad počinju da predosećaju… One postaju još življe i još revnosnije počinju da slave Boga.
Preselio se u večni život 435. godine.
Mošti Svetog Kasijana i danas počivaju u Marselju.
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima, naglašava sveštenik.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Ovi sveti mučenici najpre su bili prvi velikaši na dvoru cara Maksimijana, a kada su primili hrišćanstvo, život im se preokrenuo.
Praznik posvećen ovom apostolu nosi snažnu poruku nade — čak i kada sumnjamo, Hristos dolazi da nas dotakne svojom istinom.
Ovaj dan posvećen je jednom od dvanaestorice Hristovih učenika, apostolu Tomi, poznatom i kao Neverni Toma.
Strahujući od beščašća, Sveta Haritina pomolila se Bogu da je uzme, pre nego što je obeščaste.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Paroh hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Moskvi otkriva zašto uplašena deca gube poverenje u Boga i kako ljubav, molitva i nežan razgovor otvaraju put istinskoj veri.
Pravoslavlje uči da je dete dar Božiji, ali i odgovornost koju roditelji preuzimaju pred Bogom.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.