OVI LJUDI SU SPOKOJNI I U RATU, I U GLADI, I U BOLESTI, I U NEPRAVDI! Sveti Siluan Atonski otkrio i kako to postižu!
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Mošti Svetog Kasiana i danas počivaju u Marselju.
Srpska pravoslavna crkva obeležava dan posvećen Prepodobnom Jovanu Kasijanu.
Ovaj veliki duhovnik rodio se u Rimu. Roditelji su mu bili znameniti. U mladosti je izučavao sve svetske nauke, naročito filozofiju i astronomiju. Potom se sav predao izučavanju Svetoga pisma.
- Prostirući se od dobra na bolje i želeći sve viši stepen savršenstva, Kasijan ode iz Rima u Carigrad, da lično čuje i vidi Svetog Jovana Zlatousta - piše u žitijama.
Jovan Zlatoust ga pouči i posveti za đakona. Koristivši se mnogo mudrim Zlatoustom, Kasijan se uputi dalje na istok, da se još više nauči i usavrši. Najviše se zadržao u Misiru, u Nitriji, među čuvenim duhovnim atletima, od kojih se naučio vežbanju u svakoj dobrodetelji.
Napokon se opet vratio na zapad i nastanio se u gradu Marselju.
Tu je osnovao dva manastira, jedan muški i jedan ženski.
Na molbu monaha napisao je više spisa, od kojih je naročito koristan za ljubitelje duhovnog života: "Osam knjiga o borbi protiv osam glavnih strasti." Vrlo mu je važan spis protiv jeretika Nestorija. Ovaj spis je napisao na molbu arhiđakona Lava.
Prepodobni Jovan Kasijan jasno je formulisao aktivno stanje duše posle smrti u odgovoru jereticima koji veruju da je duša posle smrti nesvesna
- Duše posle rastanka od tela nisu prazne, ne ostaju bez ikakvih osećanja, to dokazuje jevanđeljska priča o Lazaru i bogatašu… Duše upokojenih ne samo da se ne lišavaju svojih osećanja, već ne gube ni raspoloženja svoja, tj. nadu i strah, radost i tugu, i nešto od onog što očekuju na sveopštem Sudu već sad počinju da predosećaju… One postaju još življe i još revnosnije počinju da slave Boga.
Preselio se u večni život 435. godine.
Mošti Svetog Kasijana i danas počivaju u Marselju.
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Novozavetni spisi, a i kasniji crkveni kanoni, ne određuju nikakve spoljašnje znake žalosti za umrlima, naglašava sveštenik.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U pravoslavlju, spoljašnji izgled vernika, uključujući i frizuru, ne smatra se presudnim za duhovno spasenje, ali se, ipak, posmatra u svetlu simbolike, skromnosti i poštovanja određenog reda.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Tokom celog stradanja, kako se u crkvenom predanju navodi, neprestano je uznosio molitvu: "Slava Tebi, Bože moj, slava ti!“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodota Ankarskog po novom, dok se po starom kalendaru obeležava Sveti Metodije Patarski. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Nauma Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posebno se istakao brigom za one koji su postradali za Hrista, prikupljajući tela mučenika i sahranjujući ih sa dužnim poštovanjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Visariona po starom i Svetog apostola Jude po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Romualda, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte molitvu Svetom arhanđelu Jegudilu i kratku pouku Svetog Antonija Velikog.