Svetost u dvoje: Sedam pravoslavnih svetih bračnih parova
Navikli smo da svece zamišljamo kao usamljene podvižnike - monahe, pustinjake ili mučenike koji su živeli bez porodice.
Ponekad se stiče utisak da brak gotovo isključuje mogućnost svetosti. Najčešće pominjani izuzetak su svakako sveti mučenici Petar i Fevronija Muromski. Ipak, kroz vekove su postojali i drugi sveti bračni parovi, čije nam životne priče svedoče da se i u braku može težiti svetosti.
1. Sveti Joakim i Ana
SPC
Sveta Ana , Marija i Joakim
O njima Crkva uznosi pohvale na svakoj liturgiji, a hramovi posvećeni ovom svetom paru podignuti su širom sveta. Živeli su u Judeji, na samom kraju Starozavetnog doba. Joakim je bio iz Davidovog roda, a Ana - kći sveštenika Matfana iz Levijevog plemena. Vodili su pobožan i tih život, ali su dugo bili bez dece - što je u to vreme smatrano sramotom. Jednom prilikom, Joakima su čak odbacili u Hramu, smatrajući ga grešnikom zbog njegove bezdetnosti. Povukao se tada u pustinju na molitvu i post, dok se Ana kod kuće takođe molila. Njima se tada ukazao anđeo Božiji i objavio da će im se roditi kći.
printskrin youtube/SPC
Bogorodica i Isus Hrist
Ta kći posta Presveta Bogorodica, Majka Gospoda našeg Isusa Hrista.
2. Pravedni Zaharija i Jelisaveta
SPC
Pravedni Zaharija i Jelisaveta
Njihova životna priča slična je priči Joakima i Ane. Zaharija, sveštenik, i njegova supruga Jelisaveta takođe nisu imali dece iako su bili u poznim godinama. Tokom bogosluženja u Hramu, Zahariji se javio anđeo i najavio rođenje sina, koji će biti ispunjen Duhom Svetim i postati Preteča Mesije. Kada je Zaharija posumnjao, anđeo ga je učinio nemim sve do rođenja deteta. Kada se dete rodilo, želeli su mu dati ime Zaharija, ali su roditelji insistirali na imenu Jovan - kako je anđeo i zapovedio.
Printscreen/Facebook/Православно хришћанство
Sveti Jovan Krstitelj
Tada se Zahariji povratio govor. Taj sin bio je sveti Jovan Krstitelj, najveći od proroka.
3. Sveti mučenici Adrian i Natalija Nikomidijski
Facebook
Sveti mučenici Adrian i Natalija Nikomidijski
Adrian je bio poganin i visoki državni činovnik u Nikomidiji, dok je njegova supruga Natalija potajno bila hrišćanka. Tokom jedne od antičkih hristofobnih kampanja, 23 hrišćanina je bilo uhapšeno i mučeno jer nisu hteli da se odreknu vere. Adrian, dirnut njihovom hrabrošću, otvoreno je ispovedio Hrista i bio zatvoren. Natalija je bila uz njega do kraja i molila se da ne poklekne pred mučiteljima. Kada je Adrianu odsečeno telo, Natalija je preuzela njegove mošti i prenela ih u grad Argiropolj.
Tamo se i sama uskoro upokojila kraj muževljevih svetih ostataka.
4. Sveti Grigorije i Nona Naziјanѕki
Printscreen i0.wp
Sveti Grigorije i Nona Naziјanѕki
Nona je od detinjstva bila pobožna hrišćanka, dok je njen muž Grigorije bio bogati zemljoposednik i pripadnik jeretičke sekte koja je spajala elemente judaizma i zoroastrizma. Nona se neumorno molila za njegovo obraćenje. Jedne noći, Grigorije je usnio san u kojem je pevao psalme i osetio neizrecivu radost. Uskoro se obratio, krstio, postao sveštenik, a potom i episkop. Nona je postala đakonisa. Njihov sin, Grigorije Bogoslov, postao je jedan od najvećih otaca i učitelja Crkve.
5. Sveti Andronik i Atanasija Antiohijski
Printscreen orthodoxtimes
Sveti Andronik i Atanasija Antiohijski
Ovi supružnici živeli su u V veku u Antiohiji i imali dvoje dece. Andronik je bio zlatarski zanatlija, poznat po velikoj darežljivosti - dve trećine zarade delio je siromašnima i Crkvi. Međutim, izgubili su decu, što je za njih bilo veliko iskušenje. Umesto da očajavaju, odlučili su da ceo život posvete Bogu. Otišli su u Aleksandriju, zamonašili se i razdvojili na mnogo godina.
Kada su se sreli nakon 12 godina na putu za Jerusalim, nisu se odmah prepoznali. Atanasija je bila prerušena u monaha zbog bezbednosti. Nastavili su da žive zajedno u jednoj keliji do kraja života, u molitvi i tišini.
6. Sveti Dovmont i Marija Pskovski
Wikipedia
Sveti Dovmont i Marija Pskovski
Ova sveta bračna zajednica poznata je u istoriji Rusije. Dovmont (kasnije kršten kao Timotej) bio je litvanski knez koji je bežeći od progona došao u Pskov, gde je primio krštenje i postao knez. Bio je mudar i hrabar vojvoda, ali i duboko pobožan čovek. Njegova supruga, kneginja Marija, bila je unuka svetog Aleksandra Nevskog.
Nakon Dovmontove smrti, Marija je stupila u manastir i primila veliku shimu pod imenom Marfa.
7. Sveti car Nikolaj II i Aleksandra Fjodorovna Romanovi
Wikimedia/Boasson and Eggler St. Petersburg Nevsky 24.
Porodica Romanov
Poslednji ruski car i carica ostali su poznati po dubokoj međusobnoj ljubavi, veri i predanosti porodici. Bez obzira na različita mišljenja o vladavini cara Nikolaja II, njihova pisma i dnevnici svedoče o iskrenoj hrišćanskoj ljubavi.
Wikipedia
Porordica Romanov
Romanovi su svoju decu vaspitavali u duhu pravoslavne vere, a zajedno su podneli stradanje i mučeničku smrt. Pravoslavna crkva ih danas poštuje kao svetorodne mučenike, koji su život i smrt predali u ruke Božije.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima