BRUTALNO UBIJEN ZBOG VERE U HRISTA, A KAD JE MAJKA DOŠLA DA MU PREUZME TELO, I ONA JE POSEČENA: Danas je Sveti sveštenomučenik Elevterije
Rođen je u Rimu, gde mu je otac bio carski antipat.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
SPC sutra slavi Svetog mučenika Polievkta.
Crkveni spisi kažu da je jermenska zemlja nakvašena krvlju mnogih hrišćana koji su vekovima na tom području stradali zbog svoje vere.
No prva krv za Hrista u gradu Melitina beše krv svetog Polievkta, prosuta oko 259. godine u vreme carovanja Valerijanova.
Behu u tom gradu dva prijatelja oficira: Nearh i Polievkt. Nearh je bio kršten, Polievkt nekršten.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
Kada je Polievkt saznao zbog čega Nearh tuguje, obećao mu je da će preći u veru.
Sutradan ispriča on Nearhu svoj san; javio mu se beše sam Gospod u svetlosti, skinuo s njega staro odelo i obukao ga u novo, presjajno, i postavio ga u sedlo krilatome konju.
Zatim Polievkt ode u grad, iscepa carevu zapovest o mučenju hrišćana i polupa mnoge idolske kipove. Zbog toga je bio mučen i na smrt osuđen.
Kad je izveden na gubilište, ugledao je Nearha u gomili sveta i radosno mu vikne: "Spasavaj se, dragi moj druže! Seti se zaveta ljubavi među nama utvrđenoga!"
I Nearh sveti docnije skonča kao mučenik za Hrista u ognju. Praznični mu je spomen 22. aprila.
Tropar - Sveti mučenik Polievkt (glas 4):
Mučenik Tvoj Gospode, Polievikt, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: Njegovim molitvama spasi duše naše.
Rođen je u Rimu, gde mu je otac bio carski antipat.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Sa svoja dva evnuha pobegla je od kuće, krstila se i prerušena u muško odelo otišla u muški manastir, gde je primila monaški čin.
Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom gledala je kako su ga ubijali i sve vreme se molila Bogu za Stefana.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
On je ženu preveo u hrišćanstvo i s njom živeo kao sa sestrom.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.