Uživajte u svetogorskoj ledenoj poslastici bez veštačkih zaslađivača, napravljenoj isključivo od prirodnih sastojaka, idealnoj za vrele letnje dane.
Sastojci:
500 ml punomasnog mleka
200 ml pavlake (sa najmanje 35% masti)
4 žumanca
1 kašika meda
1 štapić vanile
100 g badema
100 g nezaslađenog sušenog voća (suvo grožđe, smokve), seckano
Shutterstock
Svetogorski sladoled bez šećera
Priprema:
U šerpi zagrejte mleko i pavlaku na srednjoj vatri. Ne dozvolite da smeša proključa. Štapić vanile prerežite po dužini i ostružite semenke. Dodajte ih u mešavinu mleka zajedno sa štapićem.
U činiji penasto umutite žumanca sa medom. U žumanca postepeno dodajite malo vrele mlečne smese, neprestano mešajući. Zatim sipajte smesu žumanaca nazad u šerpu sa preostalim mlekom i pavlakom. Nastavite da kuvate na laganoj vatri, uz stalno mešanje 5 do 7 minuta. Ne dozvolite da smeša proključa.
Sklonite sa vatre i ostavite da se ohladi na sobnu temperaturu. Uklonite mahunu vanile, prekrijte plastičnom folijom, pritiskajući foliju direktno na površinu smeše i stavite u frižider najmanje 4 sata ili preko noći.
Kada se smesa dobro ohladi, dodajte seckane bademe i suvo voće, pa dobro promešajte. Sipajte smešu u posudu za zamrzavanje i stavite je u zamrzivač. Mešajte smešu svakih 30 minuta tokom prva 2-3 sata da biste izbegli stvaranje kristala.
Kada se sladoled dobro zamrzne, spreman je za posluživanje. Možete ga dekorisati seckanim bademima ili suvim voćem.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
U svetinji pored Dunava, gde su vekovima ćutale monaške molitve, postrig monaha Nestora označio je novo poglavlje u istoriji ovog drevnog manastirskog kompleksa.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Spoj drevne jednostavnosti i savremenog ukusa donosi vam osvežavajući sladoled od zelenog čaja i puter-keksova – pripremljen po nadahnuću svetogorskih trpeza, bogat aromom i blagodetima za zdravlje.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 22. Ponedeljak po Duhovima govori o snazi koja nadilazi vreme i prostor, i o jeziku koji prenosi ljubav, radost i unutrašnju svetlost.
Pouke omiljenog patrijarha srpskog nisu bile uputstva, već životni primer – tiha istina koja nas i danas podseća da vera ne živi u propovedi, već u svakodnevnom hodu i ličnom svedočanstvu.