Poglavar Srpske pravoslavne crkve naglasio da je reč božja jasna i precizna, a pre svega blaga. U isto vreme je lekovita i gorka, jer zahteva trud i podvig. Treba da postimo i da se molimo, jer je to naše prirodno stanje.
Povodom slave Hrama Svetog Jovana Vladimira u beogradskom naselju Medaković, patrijarh Porfirije je 4. juna 2024. godine načalstvovao svetim evharistijskim sabranjem. U besedi posle litirgije, podsećajući da je reč gospodnja veoma jasna, nedvosmislena, precizna i blaga, a u isto vreme lekovita i gorka, jer zahteva podvig, trud i krst, patrijarh Porfirije je naglasio:
– U današnjem odlomku iz Jevanđelja po Jovanu gospod je jasan. On najpre govori o tome da je ljubav smisao i da je on ljubav. U isto vreme ne obećava da ćemo u ovom životu prolaziti samo jednostavno i lako ukoliko ispunjavamo zapovesti Božje, ukoliko postimo i molimo se - rekao je poglavar Srpske pravoslavne crkve i dodao:
- To se podrazumeva, jer je to naše prirodno stanje, nego Gospod kaže da ćemo imati iskušenja i, štaviše, upotrebljava veoma snažnu, grubu, brutalnu reč. On kaže: "Svet će vas mrzeti". Veoma je važno da shvatimo da će nas svet mrzeti i da ne treba da podilazimo duhu ovog sveta, da ne treba da mu se udvaramo, da ne treba da nam bude cilj da mu se dopadnemo.
Foto: SPC
Vernici ispred Crkve Jovana Vladimira
Patrijarh Porfirije je istakao da cilj treba da nam bude da se molimo za sve ljude, da imamo ljubavi prema svim ljudima, jer sam Gospod isto tako kaže: "Ljubite i neprijatelje svoje!"
- Dakle, svet će vas mrzeti, ali vi treba da se molite za sve, da praštate svima, da se trudite da ih volite zato što su i oni ikone Božje, jer je Gospod i njih stvorio.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Udruženje "Humani čovjek" apeluje na vernike da pomognu u izmirenju bolničkih troškova lečenja i prenosu njegovog tela u Bijeljinu, kako bi bio ispraćen u miru, molitvi i dostojanstvu koje je pratilo i njegov život.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Posle liturgije Na praznik Prenosa moštiju Svetog Nikolaja, patrijarh srpski je istakao da prava sloboda i istinsko spasenje dolaze kroz prihvatanje Božjih principa, žrtvu i bezuslovnu ljubav čak i prema neprijateljima – poruke koje nas pozivaju da život proživimo u radosti, hrabrosti i istini.
Vernici su se sabrali u crkvi Svetih Joakima i Ane kako bi proslavili krsnu slavu, dok je patrijarh istakao prisustvo Božje blagosti i čuda u svakodnevnom životu.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U prestonicu stižu relikvije neprocenjive vrednosti, vezane za Svetog Savu i najdublje slojeve srpske tradicije, uoči izložbe koja će trajati do sredine leta i koja se već najavljuje kao događaj koji prevazilazi uobičajene kulturne okvire.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U kombinaciji testa i krompira krije se priča o pravoslavnim običajima, porodičnim okupljanjima i toplini domaće kuhinje koja se prenosi s kolena na koleno.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.