Na Ilindan, mnogobrojni vernici okupili su se u Mirijevu kako bi prisustvovali arhijerejskoj liturgiji koju je služio vladika Nektarije. Svečanost je obogaćena litijskim ophodom i osvećenjem slavskih darova, podsećajući na bogatu istoriju i duhovno nasleđe ove svetinje.
U Hramu Svetog proroka Ilije u Mirijevu, na dan kada SPC slavi ovog sveca, svečano je proslavljena slava hrama i obeležena 190. godišnjica njegove izgradnje. Ovaj sveti dan započet je arhijerejskom liturgijom koju je služio episkop jegarski i izabrani episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, uz sasluženje prezvitera i đakona Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Proslava je okupila mnogobrojne vernike koji su došli da se zajedno pomole i obeleže ovaj značajan jubilej. Hram Svetog proroka Ilije, podignut 1834. godine, ima bogatu istoriju koja seže do ranijih vremena kada je na istom mestu postojala skromnija crkva. Prema arhivskim podacima, još 1823. godine u krštenici se spominje sveštenik Jovan Nedeljković kao paroh mirijevskog Hrama Svetog proroka Ilije, što potvrđuje postojanje starijeg bogomolja.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Vladika Nektarije
Episkop Nektarije, u svojoj nadahnutoj besedi, osvrnuo se na život Svetog proroka Ilije, naglašavajući njegovu vernost Bogu i hrabrost u borbi protiv idolopoklonstva.
- Sveti i veliki ljudi nam pokazuju kakvi mi treba da budemo. Mi smo pozvani da budemo revnosni u Gospodu Hristu, da budemo verni Hristu i da verujemo u Njega kao u istinitog Boga, da nikada ne skrećemo, jer mnogo je idola danas oko nas, mnogo je onoga što odvlači našu pažnju od Boga i crkvenog života - istakao je episkop.
Govoreći o proroku Iliji, episkop je naglasio njegovu ulogu kao ugodnika Božijeg, čiji je glas Bog čuo zbog načina života koji je vodio - kao anđeo među ljudima, pobedivši sve ovozemaljske strasti i slabosti.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Hram Svetog proroka Ilije na Mirjevi
- Gospod čuje glas njihov jer su živeli kao anđeli, čuje ga zato što su pobedili ovozemaljske strasti i slabosti - dodao je episkop Nektarije, pozivajući vernike da slede primer Svetog proroka Ilije u svojoj vernosti i revnosti prema Hristu.
Nakon liturgije usledio je litijski ophod oko hrama, što je dodatno obogatilo svečanost. Vernici su sa posebnim poštovanjem učestvovali u ophodu, noseći ikone i pevajući crkvene himne. Na kraju ophoda, vladika Nektarije je osveštao slavske darove, završavajući proslavu na najlepši mogući način - u duhu zajedništva i molitve.
Ovaj veliki jubilej Hrama Svetog proroka Ilije nije samo podsećanje na bogatu istoriju i tradiciju, već i poziv svim vernicima da, inspirisani životom Svetog proroka Ilije, jačaju svoju veru i ostanu postojani u ljubavi prema Bogu i Crkvi.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.