Na dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojnoj akciji, poglavar SPC je u dirljivoj besedi u Loznici osvetlio put nade i mira, naglašavajući da se patnje našeg naroda ne smeju pretvoriti u očaj, već u snagu i inspiraciju za izgradnju svetlije budućnosti.
Posle pomena svim srpskim stradalnicima i prognanicima u hrvatskoj vojnoj operaciji "Oluja", patrijarh srpski Porfirije je na stadionu "Lagator" u Loznici održao besedu koja je odjeknula duboko u dušama prisutnih. Ovaj događaj, koji je okupio predstavnike državnog vrha Srbije i Republike Srpske, oslikava bol i snagu srpskog naroda, dok istovremeno osnažuje veru i nadu u bolje sutra.
Printscreen/RTV
Pomen žrtvama "Oluje" na stadionu "Lagator" u Loznici
Patrijarh Porfirije, sa duhovnim autoritetom i umećem biranja reči, podsetio je okupljene da egzodus nije samo trenutak očaja, već i poziv na nadu i optimizam. On je naglasio da sećanje na stradale tokom "Oluje" i one koji su proterani sa svojih imanja predstavlja "potvrdu naše vere u mir i slobodu".
- Braćo i sestre, okupili smo se da se Hristovim mirom ukrepimo i molitveno setimo nasilnog progona našeg naroda, nebivalog u Evropi, sa pradedovskih ognjišta na kojima su vekovima živeli širom Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije - započeo je patrijarh Porfirije.
Ove reči, prožete dubokim emocionalnim nabojem, ukazale su na ogromne patnje koje je narod pretrpeo, ali i na nepokolebljivu veru u budućnost.
Printscreen/RTV
Patrijarh Porfirije služio je pomen žrtvama "Oluje"
Patrijarh je dalje istakao:
- Da se tim mirom suprotstavimo svakom nasilju, ratu i tzv. Oluji. Da i na ovoj, krvlju plaćenoj, blagoslovenoj grudi srpske zemlje potvrdimo svoju neodstupnu privrženost miru i slobodi.
Njegov poziv na mir i slobodu ne samo da odražava istorijske patnje, već i pruža snagu i inspiraciju za suočavanje sa izazovima. Nastavljajući, Patrijarh je citirao stihove Aleksa Šantića, naglašavajući da "Hristova Golgota nije temelj njegovog i našeg vaskrsenja iz mrtvih i nezaustavivog trijumfa života u nama."
Ovi stihovi služe kao podsećanje na to da su patnje i žrtve, iako teške, deo božanskog plana koji vodi ka spasenju i trijumfu života.
Citirani stihovi "Strah nam neće zalediti grudi! Volovi trpe jaram, a ne ljudi. Bog je slobodu dao za čovjeka.", govore o nepopustljivosti naroda pred nepravdom i neprestanom težnjom ka slobodi i pravdi, i pružaju svetlu poruku da i u najmračnijim trenucima treba ostati veran idealu mira i slobode.
Kroz besedu Patrijarha Porfirija, srpski narod je još jednom osetio snagu vere i zajedništva, a sećanje na stradale u "Oluji" postalo je ne samo trenutak tuge, već i inspiracija za izgradnju budućnosti na temeljima mira i ljubavi.
Printscreen/RTV
Pomen žrtvama "Oluje" na stadionu "Lagator" u Loznici
U zaključku svoje besede, Patrijarh je pozvao sve prisutne da se, uprkos stradanjima, vrate Hristovom Jevanđelju mira i ljubavi, te da nastave živeti u duhu Svetosavlja i Kosovskog zaveta. Istakao je da je jedini put za očuvanje narodne slobode i dostojanstva put Bogočoveka, i da će samo kroz veru i ljubav moći da se izgrade bolji odnosi među ljudima i zajednicama.
- Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam - poručio je poglavar SPC, pružajući utehu i snagu svima prisutnima, moleći za večni pomen nevino stradalima i za blagoslov mira i slobode na svim nivoima ljudskog postojanja.
Sa nadom i verom u srpskoj duši, patrijarh je zatvorio svoju besedu rečima:
- Neka je večni pomen svoj našoj braći i sestrama nevino postradalima bilo gde i bilo kada, a posebno onima nedužno i nepravedno postradalima u vojno-policijskoj operaciji koju zovu Oluja.
Više pravoslavnih crkava pozvalo je vernike da precizno navedu poreklo i versku pripadnost, što bi moglo da pruži jasniju sliku o brojnosti pravoslavaca na petom kontinentu.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Život Prepodobnih Isakija, Dalmata i Favsta ostao je zapamćen u Crkvi kao svedočanstvo o tome da se istinsko bogatstvo čoveka ne nalazi u časti, položaju i prolaznim dobrima, već u životu usmerenom ka Bogu.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.