SUTRA JE CRNO SLOVO I VELIKA SRPSKA SLAVA! Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog Georgija - ĐURĐIC!
Ovoga dana praznuje se prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u grad Lidu Palestinsku.
Na dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojnoj akciji, poglavar SPC je u dirljivoj besedi u Loznici osvetlio put nade i mira, naglašavajući da se patnje našeg naroda ne smeju pretvoriti u očaj, već u snagu i inspiraciju za izgradnju svetlije budućnosti.
Posle pomena svim srpskim stradalnicima i prognanicima u hrvatskoj vojnoj operaciji "Oluja", patrijarh srpski Porfirije je na stadionu "Lagator" u Loznici održao besedu koja je odjeknula duboko u dušama prisutnih. Ovaj događaj, koji je okupio predstavnike državnog vrha Srbije i Republike Srpske, oslikava bol i snagu srpskog naroda, dok istovremeno osnažuje veru i nadu u bolje sutra.
Patrijarh Porfirije, sa duhovnim autoritetom i umećem biranja reči, podsetio je okupljene da egzodus nije samo trenutak očaja, već i poziv na nadu i optimizam. On je naglasio da sećanje na stradale tokom "Oluje" i one koji su proterani sa svojih imanja predstavlja "potvrdu naše vere u mir i slobodu".
- Braćo i sestre, okupili smo se da se Hristovim mirom ukrepimo i molitveno setimo nasilnog progona našeg naroda, nebivalog u Evropi, sa pradedovskih ognjišta na kojima su vekovima živeli širom Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije - započeo je patrijarh Porfirije.
Ove reči, prožete dubokim emocionalnim nabojem, ukazale su na ogromne patnje koje je narod pretrpeo, ali i na nepokolebljivu veru u budućnost.
Patrijarh je dalje istakao:
- Da se tim mirom suprotstavimo svakom nasilju, ratu i tzv. Oluji. Da i na ovoj, krvlju plaćenoj, blagoslovenoj grudi srpske zemlje potvrdimo svoju neodstupnu privrženost miru i slobodi.
Njegov poziv na mir i slobodu ne samo da odražava istorijske patnje, već i pruža snagu i inspiraciju za suočavanje sa izazovima. Nastavljajući, Patrijarh je citirao stihove Aleksa Šantića, naglašavajući da "Hristova Golgota nije temelj njegovog i našeg vaskrsenja iz mrtvih i nezaustavivog trijumfa života u nama."
Ovi stihovi služe kao podsećanje na to da su patnje i žrtve, iako teške, deo božanskog plana koji vodi ka spasenju i trijumfu života.
Citirani stihovi "Strah nam neće zalediti grudi! Volovi trpe jaram, a ne ljudi. Bog je slobodu dao za čovjeka.", govore o nepopustljivosti naroda pred nepravdom i neprestanom težnjom ka slobodi i pravdi, i pružaju svetlu poruku da i u najmračnijim trenucima treba ostati veran idealu mira i slobode.
Kroz besedu Patrijarha Porfirija, srpski narod je još jednom osetio snagu vere i zajedništva, a sećanje na stradale u "Oluji" postalo je ne samo trenutak tuge, već i inspiracija za izgradnju budućnosti na temeljima mira i ljubavi.
U zaključku svoje besede, Patrijarh je pozvao sve prisutne da se, uprkos stradanjima, vrate Hristovom Jevanđelju mira i ljubavi, te da nastave živeti u duhu Svetosavlja i Kosovskog zaveta. Istakao je da je jedini put za očuvanje narodne slobode i dostojanstva put Bogočoveka, i da će samo kroz veru i ljubav moći da se izgrade bolji odnosi među ljudima i zajednicama.
- Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam - poručio je poglavar SPC, pružajući utehu i snagu svima prisutnima, moleći za večni pomen nevino stradalima i za blagoslov mira i slobode na svim nivoima ljudskog postojanja.
Sa nadom i verom u srpskoj duši, patrijarh je zatvorio svoju besedu rečima:
- Neka je večni pomen svoj našoj braći i sestrama nevino postradalima bilo gde i bilo kada, a posebno onima nedužno i nepravedno postradalima u vojno-policijskoj operaciji koju zovu Oluja.



Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
U hramu Uspenja Presvete Bogorodice patrijarh sa arhijerejima u subotu 5. jula služi liturgiju i pomen za hiljade nevino postradalih Srba iz Birča i Srednjeg Podrinja.
U Sabornoj crkvi u Beogradu održan je pomen stradalima u Martovskom pogromu 2004. godine, a episkop toplički Petar uputio je snažnu poruku o veri, sećanju i nadi u vaskrsenje.
Vernici danas obnavljaju uspomenu na arhijereja koji je blagim, ali mudrim govorom i delima ostavio trag dublji od svakog naslova i svake epohe.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Svetitelj iz 4. veka pokazuje jednostavan, ali dubok način da očistimo dušu, prevaziđemo greh i pronađemo unutrašnji mir.