ZAŠTO NEKI LJUDI NIKAKO NE MOGU DA NAPREDUJU: Otac Aleksandar o zaglavljivanju u tuđem blatu i kako to prevazići
Samo napredak koji se gradi na ljubavi ima čvrst temelj.
Na dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojnoj akciji, poglavar SPC je u dirljivoj besedi u Loznici osvetlio put nade i mira, naglašavajući da se patnje našeg naroda ne smeju pretvoriti u očaj, već u snagu i inspiraciju za izgradnju svetlije budućnosti.
Posle pomena svim srpskim stradalnicima i prognanicima u hrvatskoj vojnoj operaciji "Oluja", patrijarh srpski Porfirije je na stadionu "Lagator" u Loznici održao besedu koja je odjeknula duboko u dušama prisutnih. Ovaj događaj, koji je okupio predstavnike državnog vrha Srbije i Republike Srpske, oslikava bol i snagu srpskog naroda, dok istovremeno osnažuje veru i nadu u bolje sutra.
Patrijarh Porfirije, sa duhovnim autoritetom i umećem biranja reči, podsetio je okupljene da egzodus nije samo trenutak očaja, već i poziv na nadu i optimizam. On je naglasio da sećanje na stradale tokom "Oluje" i one koji su proterani sa svojih imanja predstavlja "potvrdu naše vere u mir i slobodu".
- Braćo i sestre, okupili smo se da se Hristovim mirom ukrepimo i molitveno setimo nasilnog progona našeg naroda, nebivalog u Evropi, sa pradedovskih ognjišta na kojima su vekovima živeli širom Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije - započeo je patrijarh Porfirije.
Ove reči, prožete dubokim emocionalnim nabojem, ukazale su na ogromne patnje koje je narod pretrpeo, ali i na nepokolebljivu veru u budućnost.
Patrijarh je dalje istakao:
- Da se tim mirom suprotstavimo svakom nasilju, ratu i tzv. Oluji. Da i na ovoj, krvlju plaćenoj, blagoslovenoj grudi srpske zemlje potvrdimo svoju neodstupnu privrženost miru i slobodi.
Njegov poziv na mir i slobodu ne samo da odražava istorijske patnje, već i pruža snagu i inspiraciju za suočavanje sa izazovima. Nastavljajući, Patrijarh je citirao stihove Aleksa Šantića, naglašavajući da "Hristova Golgota nije temelj njegovog i našeg vaskrsenja iz mrtvih i nezaustavivog trijumfa života u nama."
Ovi stihovi služe kao podsećanje na to da su patnje i žrtve, iako teške, deo božanskog plana koji vodi ka spasenju i trijumfu života.
Citirani stihovi "Strah nam neće zalediti grudi! Volovi trpe jaram, a ne ljudi. Bog je slobodu dao za čovjeka.", govore o nepopustljivosti naroda pred nepravdom i neprestanom težnjom ka slobodi i pravdi, i pružaju svetlu poruku da i u najmračnijim trenucima treba ostati veran idealu mira i slobode.
Kroz besedu Patrijarha Porfirija, srpski narod je još jednom osetio snagu vere i zajedništva, a sećanje na stradale u "Oluji" postalo je ne samo trenutak tuge, već i inspiracija za izgradnju budućnosti na temeljima mira i ljubavi.
U zaključku svoje besede, Patrijarh je pozvao sve prisutne da se, uprkos stradanjima, vrate Hristovom Jevanđelju mira i ljubavi, te da nastave živeti u duhu Svetosavlja i Kosovskog zaveta. Istakao je da je jedini put za očuvanje narodne slobode i dostojanstva put Bogočoveka, i da će samo kroz veru i ljubav moći da se izgrade bolji odnosi među ljudima i zajednicama.
- Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam - poručio je poglavar SPC, pružajući utehu i snagu svima prisutnima, moleći za večni pomen nevino stradalima i za blagoslov mira i slobode na svim nivoima ljudskog postojanja.
Sa nadom i verom u srpskoj duši, patrijarh je zatvorio svoju besedu rečima:
- Neka je večni pomen svoj našoj braći i sestrama nevino postradalima bilo gde i bilo kada, a posebno onima nedužno i nepravedno postradalima u vojno-policijskoj operaciji koju zovu Oluja.



Na Keju žrtava Racije obeležena je godišnjica Pogroma iz 1942. godine uz snažne poruke patrijarha Porfirija da se zlo rađa tamo gde nestane Boga i pamćenja.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
U trenucima kada je narod ćutao pred svećama za stradale, patrijarh srpski poslao je poruku koja ne ostavlja ravnodušnim – o ljubavi jačoj od osvete, o Hristovom putu kao jedinom odgovoru na iskušenja današnjice i o potrebi da krst ne postane kamen spoticanja, već znak vaskrsenja.
U hramu Uspenja Presvete Bogorodice patrijarh sa arhijerejima u subotu 5. jula služi liturgiju i pomen za hiljade nevino postradalih Srba iz Birča i Srednjeg Podrinja.
Parastos, bele ruže i poruke crkvenih velikodostojnika obeležili godišnjicu Martovskog pogroma
Na liturgiji pređeosvećenih darova u Manastiru Tresije, mitropolit šumadijski govorio o pričešću kao stvarnom susretu sa Bogom, značaju praštanja i postu kao putu ka unutrašnjem preobražaju.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
U poruci punoj poštovanja istaknuta je njegova predanost pastirskom služenju i očuvanju duhovnog jedinstva crkve.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Katekumeni prolaze kroz duhovnu pripremu da na najveći hrišćanski praznik prime Svete Tajne i postanu članovi Pravoslavne crkve.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Iguman manastira Podmaine u hramu Svetog Save u Bileći preneo važne pouke o poverenju u Boga i ljubavi prema bližnjima, ističući kako vera pomaže da se prevaziđu životne nevolje i osnaži duh u danima posta.