U prisustvu mitropolita Dimitrija i vernika iz svih krajeva, svetkovina je odisala molitvom, istorijom i duhovnim mirom, podsećajući na vekovnu borbu i neprolaznu zaštitu Presvete Bogorodice nad ovom svetinjom i srpskim narodom.
Manastir Duži, hercegovačka svetinja ukorenjena u srpskoj pravoslavnoj tradiciji, svečano je proslavio svoju manastirsku slavu na praznik Pokrova Presvete Bogorodice. Ova svetkovina, u srcu Trebinjske šume, još jednom je okupila vernike i monaštvo iz različitih krajeva, dok je arhijerejsku liturgiju služio mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, osvetlivši svetost ovoga dana.
Manastir, smešten na uzvišenju sa pogledom na reku Trebišnjicu i okružene mediteranskim brdima, odiše spokojem i duhovnim mirom. Iako njegovo postojanje datira tek od kraja XVII veka, Manastir Duži nosi težinu istorije i tradicije koja ga vezuje za Manastir Tvrdoš, a kroz vekove je bio duhovni, ali i oslobodilački centar srpske Hercegovine.
Nakon liturgije, usledio je litijski ophod kroz prostranu manastirsku portu, praćen molitvama za upokojene monahe i monahinje koji su čuvali ovu svetinju. Osvećen je slavski kolač, simbol pravoslavnog zajedništva i zahvalnosti, a besede su održali iguman zavalski Vasilije i domaćin, iguman Teofil, podsećajući vernike na važnost vere i molitve, kao i na neprolaznu zaštitu Presvete Bogorodice nad manastirom i njegovim bratstvom.
SPC / Eparhija zahumsko-hercegovačka
Vladika Dimitrije služio je arhijerejsku liturgiju u manastirskom hramu
U večernjim satima, u duhu praznika, služeno je večernje bogosluženje sa petohlebnicom, koje je predvodio vladika Dimitrije uz sasluženje sveštenstva iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve. Reči sveštenika Nemanje Dražića na jevanđeljsku temu osvetlile su duhovni značaj Pokrova Presvete Bogorodice i Božiju zaštitu koja je prisutna u životu svakog vernika.
SPC / Eparhija zahumsko-hercegovačka
Manastirska porta
Istorija Manastira Duži isprepletena je sa događajima i stradanjima srpskog naroda, ali i njegovim neprekidnim preporodom. Od svoje uloge mitropolitskog sedišta u XVIII veku, preko učestvovanja u narodnim ustancima, do stradanja tokom turskih i austrougarskih napada, Manastir Duži je ostao svetionik pravoslavne vere. Njegovimonasi, osim duhovnog služenja, često su bili nosioci nacionalne i kulturne svesti, služeći i kao parosi u Dubrovniku, Mostaru, Sarajevu i Trstu.
SPC / Eparhija zahumsko-hercegovačka
Manastirski hram posvećen je Pokrovu Presvete Bogorodice
Uprkos stradanjima tokom ratova i neprijateljskih napada, posebno tokom sukoba 1992-1995. godine, čudesna zaštita Presvete Bogorodice sačuvala je manastir od potpune propasti. Njegova obnova, započeta 1998. godine pod rukovodstvom ktitora Milana Pešuta i živopisca Gavrila Markovića, vratila je manastiru njegovu nekadašnju duhovnu snagu i lepotu. Danas, manastir je poznat po svojoj ekonomiji, proizvodnji meda, mlečnih proizvoda, vina i rakije, ali i po neiscrpnom duhovnom miru koji nudi svakom posetiocu.
Slava Manastira Duži ne obeležava se samo kao godišnji praznik, već kao podsećanje na vekovnu borbu, veru i nadu koju ovaj sveti prostor nosi. I dok vetrovi prošlosti i dalje šapuću o stradanjima i iskušenjima, danas se u njegovim zidinama, ispod Pokrova Presvete Bogorodice, obnavlja život, vera i nada, čuvajući svetlost pravoslavlja za buduće naraštaje.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.