U nedelju Svetih Praotaca, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije služio je arhijerejsku liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg, a Gorana Gurovića uveo u službu kao sabrata hrama, podsećajući na smisao života po Jevanđelju.
Na praznik Svetih Praotaca, saborna radost ispunila je hram Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju, gde je mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, služio arhijerejsku liturgiju. Ovaj svečani događaj bio je obeležen dubokim duhovnim značenjem – rukopoloženjem Gorana Gurovića, upravnika Narodne kuhinje Eparhije zahumsko-hercegovačke, u čin đakona.
Foto: SPC / Eparhija zakumsko-hercegovačka
Vladika Dimitrije sa arhijerejima i sveštenstvom
Tokom propovedi nakon čitanja Jevanđelja, vladika Dimitrije je podsetio na duboku ljubav i poverenje koje Bog ukazuje svakom ljudskom biću.
- On veruje u svako ljudsko biće, darujući mu slobodu i mnoge darove, a pre svega prizvanje na večni život. Jedina prepreka čovekovom prizvanju jeste posvećenost materijalnim brigama, dok Bog poziva čoveka da traži Carstvo nebesko, znajući da će mu se sve ostalo dodati - rekao je vladika.
Foto: SPC / Eparhija zakumsko-hercegovačka
Vladika Dimitrije je rukopoložio Gorana Gurovića, upravnika Narodne kuhinje Eparhije zahumsko-hercegovačke, u čin đakona
U činui rukopoloženja, Goran Gurović je postao novi đakon i sabrat hrama Preobraženja Gospodnjeg. Obraćajući se novopostavljenom služitelju Crkve, mitropolit je istakao važnost Hristovog pitanja apostolu Petru: „Ljubiš li me?“
- Ovim rečima Gospod nam pokazuje da je najveći dokaz ljubavi prema Njemu upravo staranje o Crkvi Božjoj. „Primanje službe Božje nije izraz počasti ovoga sveta, već izraz ljubavi Božje koja čoveka priziva da pokaže najveću ljubav – život u Crkvi, život po Jevanđelju i život u Hristu - naglasio je mitropolit Dimitrije.
Foto: SPC / Eparhija zakumsko-hercegovačka
Vernici su ispuniki hram Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju
Na kraju liturgije, vladika je novom đakonu poželeo da ga blagodat Svetog Duha prati u sve dane njegovog života. Pozvao ga je da, otvorena srca i uma, odgovori na priziv „Velike večere“, na koju je Gospod pozivao u pročitanom jevanđelskom začalu, pripremajući sebe i druge za život u Hristu i u večnosti.
Saborni hram u Trebinju toga dana bio je ispunjen duhom molitve, vere i ljubavi, svedočeći poziv na službu Božju kao najuzvišeniji dar i подвиг života.
Iz manastira Svetog arhiđakona Stefana u Slancima, poglavar SPC poslao je snažne poruke o duhovnom budnom stanju, zamkama gordosti i značaju slobodne volje, sabravši na Svetoj liturgiji verni narod i arhijereje.
U Dvorskoj kapeli, uz prisustvo patrijarha Porfirija, članova kraljevske porodice i predstavnika različitih verskih zajednica, Karađorđevići su proslavili svog nebeskog zaštitnika.
U blizini Igala, na mestu gde se snaga vere susreće sa lepotom prirode, episkop budimljansko-nikšićki Metodije osveštao je novi konak i u svojoj nadahnutoj besedi govorio o značaju duhovne borbe, snazi krsta i važnosti zajedništva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje rize Presvete Bogorodice po starom i Svete mučenike Kirika i Julitu po novom kalendaru. Katolici obeležava spomendan Svetog Bonaventure, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Posle osvajanja dve zlatne medalje na Svetskom kupu u Montrealu, članovi reprezentacije Srbije najpre su posetili Sabornu crkvu Svete Trojice, gde su zahvalili Gospodu na velikom uspehu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.