Nova glavna urednica elektronskim medija SPC se zalaže za modernizaciju programa, uz fokus na informativne sadržaje, kulturne i duhovne vrednosti, kao i na promociju porodice, obrazovanja i mentalnog zdravlja.
Sanja Lubardić je novi glavni i odgovorni urednik elektronskih medija Srpske pravoslavne crkve – Televizije Hram i Radija Slovo ljubve. U TV Studio B radila je od 1996. godine. Bila je dugogodišnji urednik i voditelj Gradskog programa ove televizije.
Po obrazovanju je master profesor srpskog jezika i književnosti. Autor je naučnih radova, medijski i pi-ar konsultant i predavač. Pre nekoliko godina je rekla da ima mnogo planova vezanih za TV i da je sve do sad bilo razigravanje i učenje za novu etapu.
Da li je već tada imala na umu TV Hram?
- Ja sam pre deset godina učestvovala u osnivanju televizije Srpske pravoslavne crkve. Moj stav je da Srpska Pravoslavna Crkva kao najuticajnija nacionalna ustanova mora da ima svoje medije i da direktno, bez posrednika, šalje poruke u etar umesto da je drugi tumače i pogrešno govore „Srpska Pravoslavna Crkva i vernici” – jer upravo vernici jesu Crkva – ili da je predstavljaju kroz priče o sujevernim običajima za praznike.
Printscreen/Youtube/Sher Per
Sanja Lubardić
Crkva je uvek bila avangarda. Imala je prvu štampariju i prvu školu, pa se podrazumeva da mora da ima i svoje medije. Bila sam konsultant u osnivanju Radija Svetigora u Crnoj Gori, producent projekta „Podignimo Stupove”, radila na lansiranju novog formata novina Patrijaršije „Pravoslavljae”. Od beogradskog dopisništva „Svetigore”, koje sam vodila, osnovali smo crkveni Radio Slovo ljubve.
Svih tih godina, paralelno sam na Studiju B bila urednik i voditelj najgledanijeg formata u gradu. Naporno, ali su rezultati fantastični i vidim mnogo prostora za dalji razvoj. Fokus su mi sada internet, društvene mreže i digitalne platforme. Tu pravimo novi ekosistem za plasiranje crkvenih sadržaja.
Kako ste se osećali kada je stigla ova ponuda?
- Patrijarh Porfirije mi je pre više od dve godine rekao da je krajnje vreme da razgovaramo o formalnom preuzimanju ove dužnosti. Komunikacija sa njim je vrlo koncizna i jasna.
Patrijarh dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke. Ne zaboravite da je šest godina bio na čelu Republičke radio-difuzne agencije, da je profesor Univerziteta u Beogradu, naučnik, atinski doktor nauka, naslednik katedre prof. Vladete Jerotića. Zato osećam beskrajnu odgovornost i zahvalnost.
Vreme će tek pokazati koliko je za naše društvo spasonosna njegova odluka da Crkva osnaži svoje medije. U medijskom prostoru zagušenom toksičnom atmosferom TV Hram i Radio Slovo ljubve promovišu prave vrednosti – obrazovanje, porodicu, mentalno zdravlje, odgovornost, empatiju, kulturu, nauku, humanost, poruke ljubavi, pomirenja i nade.
SPC
"Patrijarh Porfirije dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke
Šta sve želite da promenite?
- Imam blagoslov da postavim dinamičniji i moderniji program koji odgovara realnim potrebama savremenog čoveka. Zato je prvi korak bilo podizanje informativnog programa o događajima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uvela sam vesti na svakih sat vremena, kajron sa najbitnijim informacijama na malom ekranu i čvrsto strukturiranu programsku šemu.
Dan počinje patrijarhovim duhovnim poukama, tačno u sedam sati. Jutarnji program smo produžili smo, emituje se uživo od osam do deset. Više je dobrih intervjua, kvalitetne kulture, humanitarnih akcija, saveta duhovnika. Crkva radi mnogo i to mora da se vidi.
Reakcije gledalaca su odlične. Ali ne menjamo samo programsku šemu već i stav dela društva da Srpska pravoslavna crkva nema pravo da se vidi i čuje. Naša ciljna grupa je skoro deset miliona deklarisanih vernika Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i širom sveta. Oni više ne smeju da budu tretirani kao marginalna grupa.
Imate li odrešene ruke da dovedete pojačanja? Koga biste prvog pozvali?
- Da je poživeo, bio bi to Velja Pavlović, autor kultnih emisija „Nivo 23” i „Duhovnici”. Danas su to Aleksandar Gajšek i popularni profesor Nenad Gugl. Jedan je već tu, za drugog ću biti strpljiva i uporna. Iza kamera, tamo gde je najvažnije, imam snažnu podršku jednog od pokretača verskog programa u Srbiji Dušana Stokanovića, eksperta koji dugo i veoma dobro brine o sistemu informativne i izdavačke delatnost Srpske Pravoslavne Crkve.
Da li imate u vidu kako su u svetu profilisane emisije o verskim temama?
- U kontaktu sam sa kolegama iz sveta – i na istoku i na zapadu. Niko nije zadovoljan, predugo traje globalni trend proterivanja tema o pravoj veri iz medija. Zato publika traži sopstveni identitet i duhovnu podršku na internetu, a to nije uvek kvalitetno i bezbedno.
Kakva je, po vašem mišljenju, uloga specijalizovanih verskih televizija?
- Srpska pravoslavna crkva je najuticajnija ustanova srpskog naroda i našeg regiona. Pa ipak operateri crkvenu televiziju po numeraciji drže posle tabloidnih i rijaliti kanala, horoskopa i kanala sa turskim serijama. Drugi po veličini operater u Srbiji ne želi ni da nas uvrsti u svoju ponudu. To mora da se promeni ili ćemo da pokrenemo pitanje diskriminacije miliona pravoslavnih vernika.
Da li imate podatke o gledanosti?
- Imamo stabilni trend rasta i nekoliko desetina hiljada redovnih gledalaca dnevno na različitim platformama. Kratke video-forme na našim mrežama za četiri nedelje imaju rast od 176 odsto. Promene su krenule, gledaoci sada znaju šta hoće i teško će se taj zamajac zaustaviti.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.
Kapitalno delo dr Margaret Piters "Džender revolucija - globalna agenda?" otvorilo je raspravu o ideologiji koja utiče na zakonodavstvo, porodicu i identitet.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.