Nova glavna urednica elektronskim medija SPC se zalaže za modernizaciju programa, uz fokus na informativne sadržaje, kulturne i duhovne vrednosti, kao i na promociju porodice, obrazovanja i mentalnog zdravlja.
Sanja Lubardić je novi glavni i odgovorni urednik elektronskih medija Srpske pravoslavne crkve – Televizije Hram i Radija Slovo ljubve. U TV Studio B radila je od 1996. godine. Bila je dugogodišnji urednik i voditelj Gradskog programa ove televizije.
Po obrazovanju je master profesor srpskog jezika i književnosti. Autor je naučnih radova, medijski i pi-ar konsultant i predavač. Pre nekoliko godina je rekla da ima mnogo planova vezanih za TV i da je sve do sad bilo razigravanje i učenje za novu etapu.
Da li je već tada imala na umu TV Hram?
- Ja sam pre deset godina učestvovala u osnivanju televizije Srpske pravoslavne crkve. Moj stav je da Srpska Pravoslavna Crkva kao najuticajnija nacionalna ustanova mora da ima svoje medije i da direktno, bez posrednika, šalje poruke u etar umesto da je drugi tumače i pogrešno govore „Srpska Pravoslavna Crkva i vernici” – jer upravo vernici jesu Crkva – ili da je predstavljaju kroz priče o sujevernim običajima za praznike.
Printscreen/Youtube/Sher Per
Sanja Lubardić
Crkva je uvek bila avangarda. Imala je prvu štampariju i prvu školu, pa se podrazumeva da mora da ima i svoje medije. Bila sam konsultant u osnivanju Radija Svetigora u Crnoj Gori, producent projekta „Podignimo Stupove”, radila na lansiranju novog formata novina Patrijaršije „Pravoslavljae”. Od beogradskog dopisništva „Svetigore”, koje sam vodila, osnovali smo crkveni Radio Slovo ljubve.
Svih tih godina, paralelno sam na Studiju B bila urednik i voditelj najgledanijeg formata u gradu. Naporno, ali su rezultati fantastični i vidim mnogo prostora za dalji razvoj. Fokus su mi sada internet, društvene mreže i digitalne platforme. Tu pravimo novi ekosistem za plasiranje crkvenih sadržaja.
Kako ste se osećali kada je stigla ova ponuda?
- Patrijarh Porfirije mi je pre više od dve godine rekao da je krajnje vreme da razgovaramo o formalnom preuzimanju ove dužnosti. Komunikacija sa njim je vrlo koncizna i jasna.
Patrijarh dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke. Ne zaboravite da je šest godina bio na čelu Republičke radio-difuzne agencije, da je profesor Univerziteta u Beogradu, naučnik, atinski doktor nauka, naslednik katedre prof. Vladete Jerotića. Zato osećam beskrajnu odgovornost i zahvalnost.
Vreme će tek pokazati koliko je za naše društvo spasonosna njegova odluka da Crkva osnaži svoje medije. U medijskom prostoru zagušenom toksičnom atmosferom TV Hram i Radio Slovo ljubve promovišu prave vrednosti – obrazovanje, porodicu, mentalno zdravlje, odgovornost, empatiju, kulturu, nauku, humanost, poruke ljubavi, pomirenja i nade.
SPC
"Patrijarh Porfirije dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke
Šta sve želite da promenite?
- Imam blagoslov da postavim dinamičniji i moderniji program koji odgovara realnim potrebama savremenog čoveka. Zato je prvi korak bilo podizanje informativnog programa o događajima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uvela sam vesti na svakih sat vremena, kajron sa najbitnijim informacijama na malom ekranu i čvrsto strukturiranu programsku šemu.
Dan počinje patrijarhovim duhovnim poukama, tačno u sedam sati. Jutarnji program smo produžili smo, emituje se uživo od osam do deset. Više je dobrih intervjua, kvalitetne kulture, humanitarnih akcija, saveta duhovnika. Crkva radi mnogo i to mora da se vidi.
Reakcije gledalaca su odlične. Ali ne menjamo samo programsku šemu već i stav dela društva da Srpska pravoslavna crkva nema pravo da se vidi i čuje. Naša ciljna grupa je skoro deset miliona deklarisanih vernika Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i širom sveta. Oni više ne smeju da budu tretirani kao marginalna grupa.
Imate li odrešene ruke da dovedete pojačanja? Koga biste prvog pozvali?
- Da je poživeo, bio bi to Velja Pavlović, autor kultnih emisija „Nivo 23” i „Duhovnici”. Danas su to Aleksandar Gajšek i popularni profesor Nenad Gugl. Jedan je već tu, za drugog ću biti strpljiva i uporna. Iza kamera, tamo gde je najvažnije, imam snažnu podršku jednog od pokretača verskog programa u Srbiji Dušana Stokanovića, eksperta koji dugo i veoma dobro brine o sistemu informativne i izdavačke delatnost Srpske Pravoslavne Crkve.
Da li imate u vidu kako su u svetu profilisane emisije o verskim temama?
- U kontaktu sam sa kolegama iz sveta – i na istoku i na zapadu. Niko nije zadovoljan, predugo traje globalni trend proterivanja tema o pravoj veri iz medija. Zato publika traži sopstveni identitet i duhovnu podršku na internetu, a to nije uvek kvalitetno i bezbedno.
Kakva je, po vašem mišljenju, uloga specijalizovanih verskih televizija?
- Srpska pravoslavna crkva je najuticajnija ustanova srpskog naroda i našeg regiona. Pa ipak operateri crkvenu televiziju po numeraciji drže posle tabloidnih i rijaliti kanala, horoskopa i kanala sa turskim serijama. Drugi po veličini operater u Srbiji ne želi ni da nas uvrsti u svoju ponudu. To mora da se promeni ili ćemo da pokrenemo pitanje diskriminacije miliona pravoslavnih vernika.
Da li imate podatke o gledanosti?
- Imamo stabilni trend rasta i nekoliko desetina hiljada redovnih gledalaca dnevno na različitim platformama. Kratke video-forme na našim mrežama za četiri nedelje imaju rast od 176 odsto. Promene su krenule, gledaoci sada znaju šta hoće i teško će se taj zamajac zaustaviti.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Tumačeći priču o bludnom sinu, episkop budimljansko-nikšićki govorio je o ljubavi, zajednici i opasnostima trgovačkog odnosa prema Bogu i Crkvi, naglasivši da je jedini pravi put - davanje srca i traženje Carstva nebeskog.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.