Nova glavna urednica elektronskim medija SPC se zalaže za modernizaciju programa, uz fokus na informativne sadržaje, kulturne i duhovne vrednosti, kao i na promociju porodice, obrazovanja i mentalnog zdravlja.
Sanja Lubardić je novi glavni i odgovorni urednik elektronskih medija Srpske pravoslavne crkve – Televizije Hram i Radija Slovo ljubve. U TV Studio B radila je od 1996. godine. Bila je dugogodišnji urednik i voditelj Gradskog programa ove televizije.
Po obrazovanju je master profesor srpskog jezika i književnosti. Autor je naučnih radova, medijski i pi-ar konsultant i predavač. Pre nekoliko godina je rekla da ima mnogo planova vezanih za TV i da je sve do sad bilo razigravanje i učenje za novu etapu.
Da li je već tada imala na umu TV Hram?
- Ja sam pre deset godina učestvovala u osnivanju televizije Srpske pravoslavne crkve. Moj stav je da Srpska Pravoslavna Crkva kao najuticajnija nacionalna ustanova mora da ima svoje medije i da direktno, bez posrednika, šalje poruke u etar umesto da je drugi tumače i pogrešno govore „Srpska Pravoslavna Crkva i vernici” – jer upravo vernici jesu Crkva – ili da je predstavljaju kroz priče o sujevernim običajima za praznike.
Printscreen/Youtube/Sher Per
Sanja Lubardić
Crkva je uvek bila avangarda. Imala je prvu štampariju i prvu školu, pa se podrazumeva da mora da ima i svoje medije. Bila sam konsultant u osnivanju Radija Svetigora u Crnoj Gori, producent projekta „Podignimo Stupove”, radila na lansiranju novog formata novina Patrijaršije „Pravoslavljae”. Od beogradskog dopisništva „Svetigore”, koje sam vodila, osnovali smo crkveni Radio Slovo ljubve.
Svih tih godina, paralelno sam na Studiju B bila urednik i voditelj najgledanijeg formata u gradu. Naporno, ali su rezultati fantastični i vidim mnogo prostora za dalji razvoj. Fokus su mi sada internet, društvene mreže i digitalne platforme. Tu pravimo novi ekosistem za plasiranje crkvenih sadržaja.
Kako ste se osećali kada je stigla ova ponuda?
- Patrijarh Porfirije mi je pre više od dve godine rekao da je krajnje vreme da razgovaramo o formalnom preuzimanju ove dužnosti. Komunikacija sa njim je vrlo koncizna i jasna.
Patrijarh dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke. Ne zaboravite da je šest godina bio na čelu Republičke radio-difuzne agencije, da je profesor Univerziteta u Beogradu, naučnik, atinski doktor nauka, naslednik katedre prof. Vladete Jerotića. Zato osećam beskrajnu odgovornost i zahvalnost.
Vreme će tek pokazati koliko je za naše društvo spasonosna njegova odluka da Crkva osnaži svoje medije. U medijskom prostoru zagušenom toksičnom atmosferom TV Hram i Radio Slovo ljubve promovišu prave vrednosti – obrazovanje, porodicu, mentalno zdravlje, odgovornost, empatiju, kulturu, nauku, humanost, poruke ljubavi, pomirenja i nade.
SPC
"Patrijarh Porfirije dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke
Šta sve želite da promenite?
- Imam blagoslov da postavim dinamičniji i moderniji program koji odgovara realnim potrebama savremenog čoveka. Zato je prvi korak bilo podizanje informativnog programa o događajima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uvela sam vesti na svakih sat vremena, kajron sa najbitnijim informacijama na malom ekranu i čvrsto strukturiranu programsku šemu.
Dan počinje patrijarhovim duhovnim poukama, tačno u sedam sati. Jutarnji program smo produžili smo, emituje se uživo od osam do deset. Više je dobrih intervjua, kvalitetne kulture, humanitarnih akcija, saveta duhovnika. Crkva radi mnogo i to mora da se vidi.
Reakcije gledalaca su odlične. Ali ne menjamo samo programsku šemu već i stav dela društva da Srpska pravoslavna crkva nema pravo da se vidi i čuje. Naša ciljna grupa je skoro deset miliona deklarisanih vernika Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i širom sveta. Oni više ne smeju da budu tretirani kao marginalna grupa.
Imate li odrešene ruke da dovedete pojačanja? Koga biste prvog pozvali?
- Da je poživeo, bio bi to Velja Pavlović, autor kultnih emisija „Nivo 23” i „Duhovnici”. Danas su to Aleksandar Gajšek i popularni profesor Nenad Gugl. Jedan je već tu, za drugog ću biti strpljiva i uporna. Iza kamera, tamo gde je najvažnije, imam snažnu podršku jednog od pokretača verskog programa u Srbiji Dušana Stokanovića, eksperta koji dugo i veoma dobro brine o sistemu informativne i izdavačke delatnost Srpske Pravoslavne Crkve.
Da li imate u vidu kako su u svetu profilisane emisije o verskim temama?
- U kontaktu sam sa kolegama iz sveta – i na istoku i na zapadu. Niko nije zadovoljan, predugo traje globalni trend proterivanja tema o pravoj veri iz medija. Zato publika traži sopstveni identitet i duhovnu podršku na internetu, a to nije uvek kvalitetno i bezbedno.
Kakva je, po vašem mišljenju, uloga specijalizovanih verskih televizija?
- Srpska pravoslavna crkva je najuticajnija ustanova srpskog naroda i našeg regiona. Pa ipak operateri crkvenu televiziju po numeraciji drže posle tabloidnih i rijaliti kanala, horoskopa i kanala sa turskim serijama. Drugi po veličini operater u Srbiji ne želi ni da nas uvrsti u svoju ponudu. To mora da se promeni ili ćemo da pokrenemo pitanje diskriminacije miliona pravoslavnih vernika.
Da li imate podatke o gledanosti?
- Imamo stabilni trend rasta i nekoliko desetina hiljada redovnih gledalaca dnevno na različitim platformama. Kratke video-forme na našim mrežama za četiri nedelje imaju rast od 176 odsto. Promene su krenule, gledaoci sada znaju šta hoće i teško će se taj zamajac zaustaviti.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
Netruležne mošti nastojateljice manastira na Egini i duhovnog čeda Svetog Nektarija već decenijama izazivaju podelu među vernicima i crkvenim vlastima.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Sveti Pajsije i Prepodobni Porfirije razotkrivaju mračne tajne savremenih muzičkih pravaca i ukazuju na duhovnu silu vizantijskog pojanja koje umiruje srce i spaja čoveka s Bogom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pre 33 godine sa grupom prijatelja osnovala je Hor i studio za duhovnu muziku „Melodi“ s kojim kontinuirano pronosi lepotu, smisao i bogatstvo vizantijske, srpske, ruske, bugarske, beloruske kulturne baštine.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Episkop lipljanski, vikar patrijarha Porfirija, predvodio je liturgijsko slavlje Spasovdana u jednom od najvažnijih svetilišta Beograda, poručivši vernicima da je Vaznesenje Hristovo putokaz ka večnosti i Carstvu nebeskom.
Poznati beogradski alas Renato Grbić biće na čelu Spasovdanske litije povodom slave prestonice, a poglavar Srpske pravoslavne crkve lično mu je dao blagoslov za ovu svetu dužnost.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.