Nova glavna urednica elektronskim medija SPC se zalaže za modernizaciju programa, uz fokus na informativne sadržaje, kulturne i duhovne vrednosti, kao i na promociju porodice, obrazovanja i mentalnog zdravlja.
Sanja Lubardić je novi glavni i odgovorni urednik elektronskih medija Srpske pravoslavne crkve – Televizije Hram i Radija Slovo ljubve. U TV Studio B radila je od 1996. godine. Bila je dugogodišnji urednik i voditelj Gradskog programa ove televizije.
Po obrazovanju je master profesor srpskog jezika i književnosti. Autor je naučnih radova, medijski i pi-ar konsultant i predavač. Pre nekoliko godina je rekla da ima mnogo planova vezanih za TV i da je sve do sad bilo razigravanje i učenje za novu etapu.
Da li je već tada imala na umu TV Hram?
- Ja sam pre deset godina učestvovala u osnivanju televizije Srpske pravoslavne crkve. Moj stav je da Srpska Pravoslavna Crkva kao najuticajnija nacionalna ustanova mora da ima svoje medije i da direktno, bez posrednika, šalje poruke u etar umesto da je drugi tumače i pogrešno govore „Srpska Pravoslavna Crkva i vernici” – jer upravo vernici jesu Crkva – ili da je predstavljaju kroz priče o sujevernim običajima za praznike.
Printscreen/Youtube/Sher Per
Sanja Lubardić
Crkva je uvek bila avangarda. Imala je prvu štampariju i prvu školu, pa se podrazumeva da mora da ima i svoje medije. Bila sam konsultant u osnivanju Radija Svetigora u Crnoj Gori, producent projekta „Podignimo Stupove”, radila na lansiranju novog formata novina Patrijaršije „Pravoslavljae”. Od beogradskog dopisništva „Svetigore”, koje sam vodila, osnovali smo crkveni Radio Slovo ljubve.
Svih tih godina, paralelno sam na Studiju B bila urednik i voditelj najgledanijeg formata u gradu. Naporno, ali su rezultati fantastični i vidim mnogo prostora za dalji razvoj. Fokus su mi sada internet, društvene mreže i digitalne platforme. Tu pravimo novi ekosistem za plasiranje crkvenih sadržaja.
Kako ste se osećali kada je stigla ova ponuda?
- Patrijarh Porfirije mi je pre više od dve godine rekao da je krajnje vreme da razgovaramo o formalnom preuzimanju ove dužnosti. Komunikacija sa njim je vrlo koncizna i jasna.
Patrijarh dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke. Ne zaboravite da je šest godina bio na čelu Republičke radio-difuzne agencije, da je profesor Univerziteta u Beogradu, naučnik, atinski doktor nauka, naslednik katedre prof. Vladete Jerotića. Zato osećam beskrajnu odgovornost i zahvalnost.
Vreme će tek pokazati koliko je za naše društvo spasonosna njegova odluka da Crkva osnaži svoje medije. U medijskom prostoru zagušenom toksičnom atmosferom TV Hram i Radio Slovo ljubve promovišu prave vrednosti – obrazovanje, porodicu, mentalno zdravlje, odgovornost, empatiju, kulturu, nauku, humanost, poruke ljubavi, pomirenja i nade.
SPC
"Patrijarh Porfirije dobro poznaje medije, a uz to ima i neverovatan dar da na savremen način prenosi drevne poruke
Šta sve želite da promenite?
- Imam blagoslov da postavim dinamičniji i moderniji program koji odgovara realnim potrebama savremenog čoveka. Zato je prvi korak bilo podizanje informativnog programa o događajima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uvela sam vesti na svakih sat vremena, kajron sa najbitnijim informacijama na malom ekranu i čvrsto strukturiranu programsku šemu.
Dan počinje patrijarhovim duhovnim poukama, tačno u sedam sati. Jutarnji program smo produžili smo, emituje se uživo od osam do deset. Više je dobrih intervjua, kvalitetne kulture, humanitarnih akcija, saveta duhovnika. Crkva radi mnogo i to mora da se vidi.
Reakcije gledalaca su odlične. Ali ne menjamo samo programsku šemu već i stav dela društva da Srpska pravoslavna crkva nema pravo da se vidi i čuje. Naša ciljna grupa je skoro deset miliona deklarisanih vernika Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i širom sveta. Oni više ne smeju da budu tretirani kao marginalna grupa.
Imate li odrešene ruke da dovedete pojačanja? Koga biste prvog pozvali?
- Da je poživeo, bio bi to Velja Pavlović, autor kultnih emisija „Nivo 23” i „Duhovnici”. Danas su to Aleksandar Gajšek i popularni profesor Nenad Gugl. Jedan je već tu, za drugog ću biti strpljiva i uporna. Iza kamera, tamo gde je najvažnije, imam snažnu podršku jednog od pokretača verskog programa u Srbiji Dušana Stokanovića, eksperta koji dugo i veoma dobro brine o sistemu informativne i izdavačke delatnost Srpske Pravoslavne Crkve.
Da li imate u vidu kako su u svetu profilisane emisije o verskim temama?
- U kontaktu sam sa kolegama iz sveta – i na istoku i na zapadu. Niko nije zadovoljan, predugo traje globalni trend proterivanja tema o pravoj veri iz medija. Zato publika traži sopstveni identitet i duhovnu podršku na internetu, a to nije uvek kvalitetno i bezbedno.
Kakva je, po vašem mišljenju, uloga specijalizovanih verskih televizija?
- Srpska pravoslavna crkva je najuticajnija ustanova srpskog naroda i našeg regiona. Pa ipak operateri crkvenu televiziju po numeraciji drže posle tabloidnih i rijaliti kanala, horoskopa i kanala sa turskim serijama. Drugi po veličini operater u Srbiji ne želi ni da nas uvrsti u svoju ponudu. To mora da se promeni ili ćemo da pokrenemo pitanje diskriminacije miliona pravoslavnih vernika.
Da li imate podatke o gledanosti?
- Imamo stabilni trend rasta i nekoliko desetina hiljada redovnih gledalaca dnevno na različitim platformama. Kratke video-forme na našim mrežama za četiri nedelje imaju rast od 176 odsto. Promene su krenule, gledaoci sada znaju šta hoće i teško će se taj zamajac zaustaviti.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Manastir na padinama Fruške gore zatekle su u ruinama monahinje, nakon čega su odlučile da svetinju podignu od temelja i načine je funkcionalnom za bogosluženje.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.