Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropskaVladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Posle liturgije u Sabornoj crkvi Svetog Save, povodom 50 godina posvećenog svešteničkog rada, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić dobio je Vidovdansko odličje za predanu službu Crkvi i vernicima u Zapadnoj Evropi.
U Sabornoj crkvi Svetog Save u Parizu, srce pravoslavnog života u Zapadnoj Evropi, odjeknule su reči zahvalnosti i priznanja za pedeset godina predanog služenja protojereja-stavrofora Nikole Škrbića Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na prazničnoj svetoj liturgiji koju je služio episkop pariski i zapadnoevropski Justin, svečanost je dosegla svoj vrhunac kada je, u ime Eparhije zapadnoevropske, prota Nikola Škrbić odlikovan Vidovdanskim odličjem. Ovo visoko priznanje, koje nosi simboliku čojstva i vere, dodeljeno je u čast njegovog poluvekovnog doprinosa duhovnom životu, kao i za nemerljiv rad na očuvanju i unapređenju Hrama Svetog Save u Parizu.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Episkop Justin, u svojoj besedi, istakao je kako je prota Nikola istinski primer duhovnika koji je svoj život posvetio Bogu i svom narodu.
Hram Svetog Save u Parizu, gde je prota Nikola proveo značajan deo svog pastirskog rada, zahvaljujući njegovom trudu postao je ne samo mesto molitve, već i duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj. Mnoge generacije vernika odrastale su uz njegovu reč i primer, a njegovo ime ostalo je utkano u istoriju srpske dijaspore.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vernici u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu, koji je duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj
Skromno, ali s dubokom emocijom, prota Nikola se zahvalio na priznanju, ističući da je sve što je činio bilo delo ljubavi prema Hristu i Crkvi..
Svečanost je završena zajedničkim slavljem vernika i sveštenstva, uz molitve za zdravlje i dug život prote Nikole Škrbića, koji ostaje svetionik pravoslavne vere i ljubavi u srpskoj zajednici u Parizu.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Na praznik Svetog sveštenomučenika Klimenta, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički služio je svetu liturgiju i krstio Barbaru Konatar iz Venecuele, primajući je u pravoslavnu veru.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
U besedi za subotu 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako svet često odbacuje one koji upozoravaju, opominju i pozivaju na duhovnu promenu, ali i zašto upravo takvi ostavljaju najdublji trag kroz vreme.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simona Zilota po starom i Svetog Mihaila Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Deziderija, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Jerej Srpske pracvoslavne crkve govori kako se od nekoliko porodica u Madridu stiglo do stotina vernika, zašto Španci ostaju do kraja pravoslavne liturgije i kako izgleda vera daleko od kuće.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
U Buenos Ajresu kršteno deset odraslih i troje dece posle višemesečne pripreme, a praznično bogosluženje u obnovljenom hramu pretvorilo se u snažno svedočanstvo da vera ne poznaje granice jezika, porekla i kontinenta.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Dok je jutarnji požar zahvatio crkvu u Botošu, iz nje su na vreme iznete ikone i crkveni predmeti od posebnog značaja za pravoslavnu zajednicu, čime je sprečeno njihovo uništenje.