Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropskaVladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Posle liturgije u Sabornoj crkvi Svetog Save, povodom 50 godina posvećenog svešteničkog rada, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić dobio je Vidovdansko odličje za predanu službu Crkvi i vernicima u Zapadnoj Evropi.
U Sabornoj crkvi Svetog Save u Parizu, srce pravoslavnog života u Zapadnoj Evropi, odjeknule su reči zahvalnosti i priznanja za pedeset godina predanog služenja protojereja-stavrofora Nikole Škrbića Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na prazničnoj svetoj liturgiji koju je služio episkop pariski i zapadnoevropski Justin, svečanost je dosegla svoj vrhunac kada je, u ime Eparhije zapadnoevropske, prota Nikola Škrbić odlikovan Vidovdanskim odličjem. Ovo visoko priznanje, koje nosi simboliku čojstva i vere, dodeljeno je u čast njegovog poluvekovnog doprinosa duhovnom životu, kao i za nemerljiv rad na očuvanju i unapređenju Hrama Svetog Save u Parizu.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Episkop Justin, u svojoj besedi, istakao je kako je prota Nikola istinski primer duhovnika koji je svoj život posvetio Bogu i svom narodu.
Hram Svetog Save u Parizu, gde je prota Nikola proveo značajan deo svog pastirskog rada, zahvaljujući njegovom trudu postao je ne samo mesto molitve, već i duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj. Mnoge generacije vernika odrastale su uz njegovu reč i primer, a njegovo ime ostalo je utkano u istoriju srpske dijaspore.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vernici u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu, koji je duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj
Skromno, ali s dubokom emocijom, prota Nikola se zahvalio na priznanju, ističući da je sve što je činio bilo delo ljubavi prema Hristu i Crkvi..
Svečanost je završena zajedničkim slavljem vernika i sveštenstva, uz molitve za zdravlje i dug život prote Nikole Škrbića, koji ostaje svetionik pravoslavne vere i ljubavi u srpskoj zajednici u Parizu.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Na praznik Svetog sveštenomučenika Klimenta, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički služio je svetu liturgiju i krstio Barbaru Konatar iz Venecuele, primajući je u pravoslavnu veru.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Jerej Srpske pracvoslavne crkve govori kako se od nekoliko porodica u Madridu stiglo do stotina vernika, zašto Španci ostaju do kraja pravoslavne liturgije i kako izgleda vera daleko od kuće.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
U Buenos Ajresu kršteno deset odraslih i troje dece posle višemesečne pripreme, a praznično bogosluženje u obnovljenom hramu pretvorilo se u snažno svedočanstvo da vera ne poznaje granice jezika, porekla i kontinenta.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.