Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropskaVladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Posle liturgije u Sabornoj crkvi Svetog Save, povodom 50 godina posvećenog svešteničkog rada, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić dobio je Vidovdansko odličje za predanu službu Crkvi i vernicima u Zapadnoj Evropi.
U Sabornoj crkvi Svetog Save u Parizu, srce pravoslavnog života u Zapadnoj Evropi, odjeknule su reči zahvalnosti i priznanja za pedeset godina predanog služenja protojereja-stavrofora Nikole Škrbića Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na prazničnoj svetoj liturgiji koju je služio episkop pariski i zapadnoevropski Justin, svečanost je dosegla svoj vrhunac kada je, u ime Eparhije zapadnoevropske, prota Nikola Škrbić odlikovan Vidovdanskim odličjem. Ovo visoko priznanje, koje nosi simboliku čojstva i vere, dodeljeno je u čast njegovog poluvekovnog doprinosa duhovnom životu, kao i za nemerljiv rad na očuvanju i unapređenju Hrama Svetog Save u Parizu.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Episkop Justin, u svojoj besedi, istakao je kako je prota Nikola istinski primer duhovnika koji je svoj život posvetio Bogu i svom narodu.
Hram Svetog Save u Parizu, gde je prota Nikola proveo značajan deo svog pastirskog rada, zahvaljujući njegovom trudu postao je ne samo mesto molitve, već i duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj. Mnoge generacije vernika odrastale su uz njegovu reč i primer, a njegovo ime ostalo je utkano u istoriju srpske dijaspore.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vernici u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu, koji je duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj
Skromno, ali s dubokom emocijom, prota Nikola se zahvalio na priznanju, ističući da je sve što je činio bilo delo ljubavi prema Hristu i Crkvi..
Svečanost je završena zajedničkim slavljem vernika i sveštenstva, uz molitve za zdravlje i dug život prote Nikole Škrbića, koji ostaje svetionik pravoslavne vere i ljubavi u srpskoj zajednici u Parizu.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Na praznik Svetog sveštenomučenika Klimenta, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički služio je svetu liturgiju i krstio Barbaru Konatar iz Venecuele, primajući je u pravoslavnu veru.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Mala parohija kod Su-Folsa dočekala je velikog duhovnog vođu, osveštala slavski kolač i još jednom pokazala da srce pravoslavlja kuca snažno i tamo gde Srba jedva ima.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.