Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropskaVladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Posle liturgije u Sabornoj crkvi Svetog Save, povodom 50 godina posvećenog svešteničkog rada, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić dobio je Vidovdansko odličje za predanu službu Crkvi i vernicima u Zapadnoj Evropi.
U Sabornoj crkvi Svetog Save u Parizu, srce pravoslavnog života u Zapadnoj Evropi, odjeknule su reči zahvalnosti i priznanja za pedeset godina predanog služenja protojereja-stavrofora Nikole Škrbića Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na prazničnoj svetoj liturgiji koju je služio episkop pariski i zapadnoevropski Justin, svečanost je dosegla svoj vrhunac kada je, u ime Eparhije zapadnoevropske, prota Nikola Škrbić odlikovan Vidovdanskim odličjem. Ovo visoko priznanje, koje nosi simboliku čojstva i vere, dodeljeno je u čast njegovog poluvekovnog doprinosa duhovnom životu, kao i za nemerljiv rad na očuvanju i unapređenju Hrama Svetog Save u Parizu.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Episkop Justin, u svojoj besedi, istakao je kako je prota Nikola istinski primer duhovnika koji je svoj život posvetio Bogu i svom narodu.
Hram Svetog Save u Parizu, gde je prota Nikola proveo značajan deo svog pastirskog rada, zahvaljujući njegovom trudu postao je ne samo mesto molitve, već i duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj. Mnoge generacije vernika odrastale su uz njegovu reč i primer, a njegovo ime ostalo je utkano u istoriju srpske dijaspore.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vernici u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu, koji je duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj
Skromno, ali s dubokom emocijom, prota Nikola se zahvalio na priznanju, ističući da je sve što je činio bilo delo ljubavi prema Hristu i Crkvi..
Svečanost je završena zajedničkim slavljem vernika i sveštenstva, uz molitve za zdravlje i dug život prote Nikole Škrbića, koji ostaje svetionik pravoslavne vere i ljubavi u srpskoj zajednici u Parizu.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Na praznik Svetog sveštenomučenika Klimenta, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički služio je svetu liturgiju i krstio Barbaru Konatar iz Venecuele, primajući je u pravoslavnu veru.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Povodom stogodišnjice osvećenja crkve, u Lorejnu je služena arhijerejska liturgija koja je okupila Srbe i pravoslavne vernike sa svih strana kontinenta, slaveći vek postojanja hrama, bogatu istoriju i neprekinuti duhovni život koji se čuva kao najveće blago.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.