Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropskaVladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Posle liturgije u Sabornoj crkvi Svetog Save, povodom 50 godina posvećenog svešteničkog rada, protojerej-stavrofor Nikola Škrbić dobio je Vidovdansko odličje za predanu službu Crkvi i vernicima u Zapadnoj Evropi.
U Sabornoj crkvi Svetog Save u Parizu, srce pravoslavnog života u Zapadnoj Evropi, odjeknule su reči zahvalnosti i priznanja za pedeset godina predanog služenja protojereja-stavrofora Nikole Škrbića Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Na prazničnoj svetoj liturgiji koju je služio episkop pariski i zapadnoevropski Justin, svečanost je dosegla svoj vrhunac kada je, u ime Eparhije zapadnoevropske, prota Nikola Škrbić odlikovan Vidovdanskim odličjem. Ovo visoko priznanje, koje nosi simboliku čojstva i vere, dodeljeno je u čast njegovog poluvekovnog doprinosa duhovnom životu, kao i za nemerljiv rad na očuvanju i unapređenju Hrama Svetog Save u Parizu.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin uručio je ocu Nikoli Škrbiću Vidovdansk orden Eparhije zapadnoevropske
Episkop Justin, u svojoj besedi, istakao je kako je prota Nikola istinski primer duhovnika koji je svoj život posvetio Bogu i svom narodu.
Hram Svetog Save u Parizu, gde je prota Nikola proveo značajan deo svog pastirskog rada, zahvaljujući njegovom trudu postao je ne samo mesto molitve, već i duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj. Mnoge generacije vernika odrastale su uz njegovu reč i primer, a njegovo ime ostalo je utkano u istoriju srpske dijaspore.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vernici u Sabornom hramu Svetog Save u Parizu, koji je duhovno utočište za srpsku zajednicu u Francuskoj
Skromno, ali s dubokom emocijom, prota Nikola se zahvalio na priznanju, ističući da je sve što je činio bilo delo ljubavi prema Hristu i Crkvi..
Svečanost je završena zajedničkim slavljem vernika i sveštenstva, uz molitve za zdravlje i dug život prote Nikole Škrbića, koji ostaje svetionik pravoslavne vere i ljubavi u srpskoj zajednici u Parizu.
Pozivajući se na Simvol vere i reči svetih otaca, blaženopočivši episkop Srpske pravoslavne crkve objasnio je zašto je Crkva neodvojivi deo pravoslavne vere.
Mitropolit crknogorsko-primorski je rekao da nas Božićni post, molitva i pokajanje vraćaju u naručje Božje, kao i to da nas post zapravo vraća samima sebi i bližnjima svojim, poželivši pritom da post svima bude na radost i da donese veliki blagoslov.
Na praznik Svetog sveštenomučenika Klimenta, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički služio je svetu liturgiju i krstio Barbaru Konatar iz Venecuele, primajući je u pravoslavnu veru.
Ovaj kalendar, inače, prihvatile su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Grčka, Kiparska, Rumunska, Albanska, Bugarska pravoslavna crkva i Pravoslavna crkva Ukrajine.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Jerej Srpske pracvoslavne crkve govori kako se od nekoliko porodica u Madridu stiglo do stotina vernika, zašto Španci ostaju do kraja pravoslavne liturgije i kako izgleda vera daleko od kuće.
U oproštajnom obraćanju, episkop švajcarski deli lične trenutke poslednjih dana svoje majke, zahvalnost za molitve i poruku o duhovnoj svetlosti koja prati odlazak iz ovog života u večnost.
Donatorsko veče parohije Svetih Ćirila i Metodija pretvorilo se u svedočanstvo vere, nade i plana koji bi uskoro mogao da dovede do kupovine prvog pravoslavnog hrama u Konektikatu.
U prestonici SAD slavilo se kao u srcu Srbije – liturgija, pesma, kolo i molitva spojili su verni narod u crkvi Svetog Luke, dok je freska Presvete Bogorodice „Širšaja nebesa“ postala simbol duhovnog mosta između otadžbine i dijaspore.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.