Arhimandrit Stefan, koji je neumorno služio Gospodu i vernom narodu, biće sahranjen na nonaškom groblju manastira Ostrog.
U tišini jutra, na praznik otaca Hristovih po telu, 5. januara 2025. godine, arhimandrit Stefan (Kalik), sabrat manastira Morača, završio je svoj ovozemaljski put, ostavljajući za sobom dubok trag u monaškoj zajednici i među vernicima. U ranim jutarnjim časovima, okrenut molitvi i tišini, prešao je prag ovoga sveta, a njegova služba u Crkvi, ispunjena pobožnošću i predanošću, nastaviće da živi kroz sve što je učinio za duhovni život i monaški poziv.
Rođen 11. januara 1943. godine u Noskalicima kod Drniša, arhimandrit Stefan je svoju mladost posvetio monaštvu. Po dolasku u manastir Kosijerevo 1959. godine, a potom i u manastir Ostrog, započeo je svoj monaški put, koji je 1963. godine okrunjen primanjem monaštva. Godine 1965. postao je jerođakon, a ubrzo potom i jeromonah. Njegov duhovni rast nastavljen je kroz obavljanje važnih službi u manastirima Morača, Ostrog i Piva.
Wikipedia
Manastir Morača
Njegov život nije bio samo ispunjen duhovnim radom, već je on bio i temelj stabilnosti i nade za monaške zajednice kojima je služio. Od 2005. godine bio je član bratstva manastira Morača, a činom igumana i arhimandrita 2006. i 2014. godine, bio je potvrđen kao jedan od stubova tog duhovnog prostora.
Sveta zaupokojena liturgija za arhimandrita Stefana služena je jutros, 5. januara 2025. godine, u manastiru Morača, dok je popodne telo premešteno u manastir Ostrog. 6. januara, ujutro, biće služena zaupokojena liturgija i opelo, koje će predvoditi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Otac Stefan će biti sahranjen na monaškom groblju manastira Ostrog, a njegova pobožnost i duhovno nasleđe nastaviće da žive kroz sećanje na njegovu službu i posvećenost Crkvi.
U svetinji podignutoj pre skoro osam vekova, obeležena je značajna godišnjica obnove, uz prisustvo vernog naroda i visokih crkvenih dostojanstvenika. Liturgiju je služio mitropolit Joanikije, koji je u besedi sabrane podsetio na bogatu istoriju i značaj ovog svetog mesta.
Priča ovog monaha svedoči o nesebičnoj ljubavi i nepokolebljivoj veri - od predanog rada na gradilištima širom Evrope do odricanja od svega svetovnog i obnove svetinje kod Petrovca na Mlavi.
Užas koji je potresao ceo region – Aco Martinović ubio 12 ljudi, među njima i dvoje dece. Mitropolit crnogorsko-primorski pozvao na molitvu za stradale, ranjene i obnovu mira.
U crkvi Svetog Jovana Vladimira, uz molitve za nevino postradale, sveštenici i vernici izrazili duboko saosećanje i pozvali na povratak Bogu, kako bi se slične tragedije nikada više ne ponovile.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
U molitvenom prisustvu mitropolita Joanikija, ostroške bratije i brojnih vernika, ispraćen je monah čiji je život bio posvećen Bogu, molitvi i ljubavi prema bližnjima, uz poruku da smrt nije kraj, već prelazak u novi život.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.