OVAJ IZVOR JE PRAVO ČUDO, A DO NJEGA DOLAZE I TRAKTORIMA: Kažu da je tu boravio naš svetac, a postoje i otisci u kamenu
Stope utisnute na dragačevskoj steni svedoče o istoriji jednog vremena koje je utemeljilo pravoslavlje i ovog dela zemlje.
Ove svetinje će pored čestica moštiju Svetih apostola Petra i Pavla od danas pa u vekove štiti narod Rače i okoline, a posebno one koji im budu dolazili na poklonjenje i molitvu.
Mitropolit šumadijski Jovan posetio je crkvu u Rači. Mnogobrojni verni narod dočekao je vladiku koji im je, pored svog arhijerejskog blagoslova, doneo i čestice moštiju velikih svetitelja i ugodnika Božjih: kneza Lazara Kosovskog, cara Uroša Nemanjića, Anastasije Srpske (majke Svetog Save), prepodobnomučenika Sisoja, mučenika livanjskih i mučenika surduličkih.
Ove svetinje će pored čestica moštiju Svetih apostola Petra i Pavla od danas pa u vekove štiti narod Rače i okoline, a posebno one koji im budu dolazili na poklonjenje i molitvu.
- Braćo i sestre, draga deco Božja, evo nas na vratima Vaskršnjeg/Velikog posta. Da bismo bili na onoj strani koju će Gospod prizvati, trudimo se koliko je moguće da živimo jevanđeljskim životom. Živeći na zemlji ljudi se dele, što vi bolje znate od mene, na grupe, na stranke, na partije, na narode, na nacije, na profesije, na učene i neučene, na siromašne i na bogate… I tako mnogo ima, kao što vidimo, deoba ovde na zemlji.

Mitropolit šumadijski Jovan objašnjava da kuća koja se podeli ne može da opstane.
- Sa desne strane biće oni koji su živeli po Jevanđelju, tj. kako reče današnje Jevanđelje koji su gladnog nahranili, žednog napojili, nagog odenuli, bolesnika posetili, primi u svoj dom stranca i tuđinca, putnika i namernika. Sa leve biće oni koji zaista sve to nisu činili.
- Mi se često zatvaramo u svoje kuće, pa kad vidimo kroz prozor nekog mučenika, prosjaka, smrznutog čoveka, nećemo da otvorimo vrata, nećemo da ga pustimo u dom. Čoveče, kakav si čovek, kakav si hrišćanin?! Gledaš čoveka koji se smrzava, a ne otvaraš mu kuću bar da ga pustiš da se ogreje, nego još zatvaraš vrata i okrećeš mu leđa. Merilo po kojima se ljudi dele na pravedne i grešne jeste hristoljublje i čovekoljublje, bolje rečeno, na one koji Hrista vole i Hrista ljube i na one koji ljude vole i one koji ljude osećaju kao svoje - rekao je mitropolit šumadijski Jovan.
Stope utisnute na dragačevskoj steni svedoče o istoriji jednog vremena koje je utemeljilo pravoslavlje i ovog dela zemlje.
Čestice moštiju Svetog Spiridona, Svetog Aleksandra Nevskog i Svetog Sergija Radonješkog, ugrađene u ikone, biće svečano dočekane u Hramu Svetog Fjodora Ušakova u Herceg Novom.
U Herceg Novom priređen je veličanstven doček svetih moštiju i ikona iz Moskve. Vernici su u nepreglednim kolonama čekali da se poklone svetinjama, koje će zauvek prebivati u Hramu Svetog Fjodora Ušakova.
Otkrijte kako molitva Blaženoj Kseniji pruža snagu, utehu i isceljenje u trenucima životnih izazova.
Patrijarh srpski služio svetu Liturgiju u Mirijevu na praznik Svetog Pantelejmona i besedio o veri, molitvi „Gospode, pomiluj“ i čovekovom odnosu prema Bogu.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Mitropolit šumadijski je na hramovnoj slavi govorio o liturgiji kao najvećem izrazu blagodarnosti Bogu i upozorio da bez smirenja ni Božji darovi ne mogu čoveku doneti istinsku korist.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.