U znak poštovanja prema žrtvama tragičnih događaja iz 2004. godine, vernici su se okupili u svetinji, i podsećajući na borbu i snagu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
U manastiru Gračanica, pod blagoslovom svetih monaha i duhovne moći koju ovaj hram pruža, služen je parastos povodom 21. godišnjice od Martovskog pogroma, tragičnog događaja koji je 17. marta 2004. godine ugrozio mir i sigurnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Parastos je služio mitropolit raško-prizrenski gospodin Teodosije, uz prisustvo sveštenstva Eparhije raško-prizrenske, dok su se okupljeni vernici, porodice stradalih i predstavnici institucija u tišini molitve, ponovo setili onih koji su zauvek nestali u plamenu mržnje i nasilja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Parastos je služio vladika raško-prizrenski Teodosije
Nakon bogosluženja, vernici su se uputili ka Domu kulture u Gračanici, gde su položili bele ruže na spomen obeležje koje svedoči o žrtvama i nestalim Srbima. Ovaj trenutak, u kojem se spaja duhovnost i sećanje, postao je poziv na opstanak, na sećanje i na borbu za očuvanje istine koja se često gubi u zamršenim lavirintima zaborava.
Komemorativna akademija koja je usledila, bila je ispunjena emotivnim govorima i prigodnim programom, podsećajući sve prisutne na bolnu stvarnost koju je srpski narod preživeo. Minut ćutanja, posvećen tragediji u Kočanima u Severnoj Makedoniji, podsetio je sve na to da patnja ne poznaje granice i da žrtve ne mogu biti zaboravljene.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije
Vladika Teodosije, u svom obraćanju, istakao je da Martovski pogrom nije samo jedan u nizu istorijskih događaja, već duboka duhovna opomena o ljudskoj nepravdi. Ovaj pogrom je postao svedočanstvo o snazi, hrabrosti i veri srpskog naroda, koji uprkos vekovnim iskušenjima, ne prestaje da se bori za svoju duhovnu slobodu. Kako je kazao mitropolit:
- Stradanje je za naš narod ne samo bolna stvarnost koju svedoči svaka generacija, već i poziv od Boga da kroz taj krst izraste još snažnija vera i odlučnost da opstanemo i ostanemo na ovoj mučeničkoj zemlji.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije na komemorativnoj akademiji
Iako Martovski pogrom ostaje duboka rana u istoriji srpskog naroda, on je takođe podsećanje na neugasivu borbu za očuvanje vere, kulture i života srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Ova borba nije samo politička i socijalna, ona je duhovna, i ona se ne završava sa padom mraka, već se nastavlja kroz svetlost Hrista, koji je pobedio smrt i zlo.
Ova godišnjica je i podsetnik da je istina neuništiva, a sećanje na žrtve i borba za opstanak postojana i neumorna, kao što je večna vera koju čuvamo.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
Na mestu gde su pre dvadeset i jednu godinu prekinuti mladi životi Ivana Jovovića i Pante Dakića, mitropolit raško-prizrenski u emotivnoj besedi prisetio se njihove žrtve i podsetio verni narod na važnost vere, nade i molitve za spas nevinih duša.
Tog 17. marta 2004. nasilje je prekinulo mir, spalilo domove i svetinje, a dok mnogi još nisu mogli da se vrate kući, snaga vere i sećanje opstaju kao jedini svetionik kroz tminu.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.