U znak poštovanja prema žrtvama tragičnih događaja iz 2004. godine, vernici su se okupili u svetinji, i podsećajući na borbu i snagu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
U manastiru Gračanica, pod blagoslovom svetih monaha i duhovne moći koju ovaj hram pruža, služen je parastos povodom 21. godišnjice od Martovskog pogroma, tragičnog događaja koji je 17. marta 2004. godine ugrozio mir i sigurnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Parastos je služio mitropolit raško-prizrenski gospodin Teodosije, uz prisustvo sveštenstva Eparhije raško-prizrenske, dok su se okupljeni vernici, porodice stradalih i predstavnici institucija u tišini molitve, ponovo setili onih koji su zauvek nestali u plamenu mržnje i nasilja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Parastos je služio vladika raško-prizrenski Teodosije
Nakon bogosluženja, vernici su se uputili ka Domu kulture u Gračanici, gde su položili bele ruže na spomen obeležje koje svedoči o žrtvama i nestalim Srbima. Ovaj trenutak, u kojem se spaja duhovnost i sećanje, postao je poziv na opstanak, na sećanje i na borbu za očuvanje istine koja se često gubi u zamršenim lavirintima zaborava.
Komemorativna akademija koja je usledila, bila je ispunjena emotivnim govorima i prigodnim programom, podsećajući sve prisutne na bolnu stvarnost koju je srpski narod preživeo. Minut ćutanja, posvećen tragediji u Kočanima u Severnoj Makedoniji, podsetio je sve na to da patnja ne poznaje granice i da žrtve ne mogu biti zaboravljene.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije
Vladika Teodosije, u svom obraćanju, istakao je da Martovski pogrom nije samo jedan u nizu istorijskih događaja, već duboka duhovna opomena o ljudskoj nepravdi. Ovaj pogrom je postao svedočanstvo o snazi, hrabrosti i veri srpskog naroda, koji uprkos vekovnim iskušenjima, ne prestaje da se bori za svoju duhovnu slobodu. Kako je kazao mitropolit:
- Stradanje je za naš narod ne samo bolna stvarnost koju svedoči svaka generacija, već i poziv od Boga da kroz taj krst izraste još snažnija vera i odlučnost da opstanemo i ostanemo na ovoj mučeničkoj zemlji.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije na komemorativnoj akademiji
Iako Martovski pogrom ostaje duboka rana u istoriji srpskog naroda, on je takođe podsećanje na neugasivu borbu za očuvanje vere, kulture i života srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Ova borba nije samo politička i socijalna, ona je duhovna, i ona se ne završava sa padom mraka, već se nastavlja kroz svetlost Hrista, koji je pobedio smrt i zlo.
Ova godišnjica je i podsetnik da je istina neuništiva, a sećanje na žrtve i borba za opstanak postojana i neumorna, kao što je večna vera koju čuvamo.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
Na mestu gde su pre dvadeset i jednu godinu prekinuti mladi životi Ivana Jovovića i Pante Dakića, mitropolit raško-prizrenski u emotivnoj besedi prisetio se njihove žrtve i podsetio verni narod na važnost vere, nade i molitve za spas nevinih duša.
Poseta visoke delegacije ruske Dume Kosmetu 1994. godine donela je neobičan i dirljiv trenutak — prizor koji je šokirao i naučnika, nekadašnjeg komunistu i kosmonauta, ostavljajući dubok trag i podsećajući na neprekidno prisustvo Božje milosti u našoj istoriji i tradiciji.
Nedaleko od Kosovske Kamenice, sabrali su se vernici iz raznih krajeva okupili na praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene. Pod vođstvom mitropolita Teodosija, osveštane su nove crkvene prostorije, a liturgija je odisala jedinstvom, verom i nadom u opstanak Srba na svetoj kosovskoj zemlji.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom