U znak poštovanja prema žrtvama tragičnih događaja iz 2004. godine, vernici su se okupili u svetinji, i podsećajući na borbu i snagu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
U manastiru Gračanica, pod blagoslovom svetih monaha i duhovne moći koju ovaj hram pruža, služen je parastos povodom 21. godišnjice od Martovskog pogroma, tragičnog događaja koji je 17. marta 2004. godine ugrozio mir i sigurnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Parastos je služio mitropolit raško-prizrenski gospodin Teodosije, uz prisustvo sveštenstva Eparhije raško-prizrenske, dok su se okupljeni vernici, porodice stradalih i predstavnici institucija u tišini molitve, ponovo setili onih koji su zauvek nestali u plamenu mržnje i nasilja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Parastos je služio vladika raško-prizrenski Teodosije
Nakon bogosluženja, vernici su se uputili ka Domu kulture u Gračanici, gde su položili bele ruže na spomen obeležje koje svedoči o žrtvama i nestalim Srbima. Ovaj trenutak, u kojem se spaja duhovnost i sećanje, postao je poziv na opstanak, na sećanje i na borbu za očuvanje istine koja se često gubi u zamršenim lavirintima zaborava.
Komemorativna akademija koja je usledila, bila je ispunjena emotivnim govorima i prigodnim programom, podsećajući sve prisutne na bolnu stvarnost koju je srpski narod preživeo. Minut ćutanja, posvećen tragediji u Kočanima u Severnoj Makedoniji, podsetio je sve na to da patnja ne poznaje granice i da žrtve ne mogu biti zaboravljene.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije
Vladika Teodosije, u svom obraćanju, istakao je da Martovski pogrom nije samo jedan u nizu istorijskih događaja, već duboka duhovna opomena o ljudskoj nepravdi. Ovaj pogrom je postao svedočanstvo o snazi, hrabrosti i veri srpskog naroda, koji uprkos vekovnim iskušenjima, ne prestaje da se bori za svoju duhovnu slobodu. Kako je kazao mitropolit:
- Stradanje je za naš narod ne samo bolna stvarnost koju svedoči svaka generacija, već i poziv od Boga da kroz taj krst izraste još snažnija vera i odlučnost da opstanemo i ostanemo na ovoj mučeničkoj zemlji.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije na komemorativnoj akademiji
Iako Martovski pogrom ostaje duboka rana u istoriji srpskog naroda, on je takođe podsećanje na neugasivu borbu za očuvanje vere, kulture i života srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Ova borba nije samo politička i socijalna, ona je duhovna, i ona se ne završava sa padom mraka, već se nastavlja kroz svetlost Hrista, koji je pobedio smrt i zlo.
Ova godišnjica je i podsetnik da je istina neuništiva, a sećanje na žrtve i borba za opstanak postojana i neumorna, kao što je večna vera koju čuvamo.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.