U znak poštovanja prema žrtvama tragičnih događaja iz 2004. godine, vernici su se okupili u svetinji, i podsećajući na borbu i snagu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
U manastiru Gračanica, pod blagoslovom svetih monaha i duhovne moći koju ovaj hram pruža, služen je parastos povodom 21. godišnjice od Martovskog pogroma, tragičnog događaja koji je 17. marta 2004. godine ugrozio mir i sigurnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Parastos je služio mitropolit raško-prizrenski gospodin Teodosije, uz prisustvo sveštenstva Eparhije raško-prizrenske, dok su se okupljeni vernici, porodice stradalih i predstavnici institucija u tišini molitve, ponovo setili onih koji su zauvek nestali u plamenu mržnje i nasilja.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Parastos je služio vladika raško-prizrenski Teodosije
Nakon bogosluženja, vernici su se uputili ka Domu kulture u Gračanici, gde su položili bele ruže na spomen obeležje koje svedoči o žrtvama i nestalim Srbima. Ovaj trenutak, u kojem se spaja duhovnost i sećanje, postao je poziv na opstanak, na sećanje i na borbu za očuvanje istine koja se često gubi u zamršenim lavirintima zaborava.
Komemorativna akademija koja je usledila, bila je ispunjena emotivnim govorima i prigodnim programom, podsećajući sve prisutne na bolnu stvarnost koju je srpski narod preživeo. Minut ćutanja, posvećen tragediji u Kočanima u Severnoj Makedoniji, podsetio je sve na to da patnja ne poznaje granice i da žrtve ne mogu biti zaboravljene.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije
Vladika Teodosije, u svom obraćanju, istakao je da Martovski pogrom nije samo jedan u nizu istorijskih događaja, već duboka duhovna opomena o ljudskoj nepravdi. Ovaj pogrom je postao svedočanstvo o snazi, hrabrosti i veri srpskog naroda, koji uprkos vekovnim iskušenjima, ne prestaje da se bori za svoju duhovnu slobodu. Kako je kazao mitropolit:
- Stradanje je za naš narod ne samo bolna stvarnost koju svedoči svaka generacija, već i poziv od Boga da kroz taj krst izraste još snažnija vera i odlučnost da opstanemo i ostanemo na ovoj mučeničkoj zemlji.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika raško-prizrenski Teodosije na komemorativnoj akademiji
Iako Martovski pogrom ostaje duboka rana u istoriji srpskog naroda, on je takođe podsećanje na neugasivu borbu za očuvanje vere, kulture i života srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Ova borba nije samo politička i socijalna, ona je duhovna, i ona se ne završava sa padom mraka, već se nastavlja kroz svetlost Hrista, koji je pobedio smrt i zlo.
Ova godišnjica je i podsetnik da je istina neuništiva, a sećanje na žrtve i borba za opstanak postojana i neumorna, kao što je večna vera koju čuvamo.
Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Ugledni evropski diplomata Lukas Furlas uputio je protest najvišim zvaničnicima EU i istakao da je sprečavanje dolaska poglavara SPC na sveto tlo Kosova i Metohije drastično kršenje verskih sloboda i ljudskih prava!
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Danas se navršava 21 godina od kada je iz AP Kosovo i Metohija u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
Na mestu gde su pre dvadeset i jednu godinu prekinuti mladi životi Ivana Jovovića i Pante Dakića, mitropolit raško-prizrenski u emotivnoj besedi prisetio se njihove žrtve i podsetio verni narod na važnost vere, nade i molitve za spas nevinih duša.
Tog 17. marta 2004. nasilje je prekinulo mir, spalilo domove i svetinje, a dok mnogi još nisu mogli da se vrate kući, snaga vere i sećanje opstaju kao jedini svetionik kroz tminu.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.