Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
U selu Gubin podno Dinare, gde danas živi tek pedesetak starijih meštana, na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, odzvonila su zvona nove nade. Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je prvu arhijerejsku liturgiju u novoproglašenom manastiru Gubinu, posvećenom Uspenju Presvete Bogorodice.
Foto: SPC
Vladika Sergije
Uz episkopa služili su arhimandriti Varnava i Vasilije, protojerej Jovan Banjac, jeromonah Jovan i protođakon Nemanja Reljić, dok je kum slave bio Branko Radulović. Nakon zaamvone molitve osveštani su slavski darovi, a potom je pročitana gramata Svetog Arhijerejskog Sinoda o osnivanju manastira – čime je ovaj kraj, pogođen stradanjem i iseljavanjem, dobio svoj novi duhovni stub.
Povratak u Gubin
Gubin je oduvek bio mesto okupljanja na drugi dan Velike Gospojine. Iako danas malobrojni, raseljeni i prognani iz ovih krajeva svake godine se vraćaju da na temeljima predaka obnove uspomene i život. „Ovde se ne vraćamo samo na grobove, već i u živu veru koja nas okuplja i hrabri“, kažu meštani.
Foto: SPC
Prva arhijerejska liturgija u novoosnovanom manastiru Gubin
Izgradnja konaka i obnova hrama olakšali su povratak. To je plod zajedničkog truda, dobrovoljnih priloga i pomoći institucija iz Republike Srpske i Srbije. U prikupljanje sredstava uključeni su i ljudi koji već decenijama žive širom sveta, ali Gubin nikada nisu zaboravili.
Nada za budućnost
Za obnovu i izgradnju prikupljeno je blizu od 100 hiljada evra. Međutim, vernici i povratnici ne zaustavljaju se na tome – nadaju se da će već naredne godine makadamski put do sela biti asfaltiran. „Ako Bog da i dobri ljudi pomognu, život će ovde opet zakucati jače“, nadaju se oni.
Prva liturgija u novoosnovanom manastiru Gubin simbolično je označila da povratak nije samo sećanje, već i životna mogućnost. Uselu u kom tišina decenijama govori o bolu i odlasku, sada su se začuli pojci, miris tamjana i molitva, kao svedočanstvo da vera nikada ne napušta svoje vernike – ma gde se oni nalazili.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U hramu Silaska Svetog Duha u Bihaću, između prošlosti ispunjene patnjom i boli, zapečaćena je molitva za vaskrsnuće duhovnog života i neugasivu snagu vere kroz proslavu novih svetitelja.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Reči starca Josifa Isihaste bez ulepšavanja otkrivaju zašto se blagodat ne daje onima koji odustaju na prvoj prepreci i kako se prava snaga vere proverava upravo u danima teskobe i unutrašnjih lomova.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
Ova svetinja, koja je spaljena 1941. godine, vaskrsla je kao simbol obnove i vere, osvetljena blagoslovom Božijim i molitvama episkopa bihaćko-petrovačkog, koji je posle bogosluženja posetio stratište „Crno Jezero“, odajući počast mučenički postradalim Srbima.
Iako hram tek dobija svoj oblik, vernici su ga ispunili molitvom i zajedništvom, dok je rukopoložen novi đakon, a po završetku služen pomen postradalim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
U oproštajnom obraćanju, episkop švajcarski deli lične trenutke poslednjih dana svoje majke, zahvalnost za molitve i poruku o duhovnoj svetlosti koja prati odlazak iz ovog života u večnost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.