Igumanija manastira posvećenog Svetom velikomučeniku Georgiju, mati Stefanida sa sestrinstvom je dočekala mitropolita raško-prizrenskog u svetinji iz 13. veka, kojoj je udahnut novi život.
U manastiru Brnjak, stamenom čuvaru srpske duhovnosti na Kosovu i Metohiji, služena je sveta arihejerska liturgija. Mitropolit raško-prizrenski Teodosije, vođen duhom ljubavi i molitve, bogoslužio je ovu svetu službu, unoseći blagoslove i milost među okupljene vernike i monahinje.
Na samom pragu ovog drevnog manastira, mitropolita Teodosija dočekala je igumanija manastira, mati Stefanida, zajedno sa sestrinstvom. Njihova lica odražavala su radost i posvećenost, dok su u tišini manastirske porte odzvanjale reči molitve, stvarajući atmosferu nebeske harmonije.
ERP Info
Mitropolit Teodosije služi liturgiju u Manastiru Brnjak
Manastir Brnjak, po predanju, podigla je Sveta Jelena Anžujska u 13. veku, a ova svetinja i danas stoji kao simbol vere i istrajnosti. Ovaj ženski manastir, posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, deo je eparhije raško-prizrenske i blista kao svetionik duhovnosti u opštini Zubin Potok.
Pod mudrim vođstvom mitropolita Teodosija, ranije je doneta odluka da se intenzivira duhovni život u Ibarskom Kolašinu. Petnaest monahinja iz Manastira Gračanica, predvođene igumanijom, mati Stefanidom, nastavile su svoj monaški put u obnovljenom manastiru u Brnjaku. Ova odluka predstavlja novo poglavlje u istoriji manastira, gde će molitva i radost monaškog života nastaviti da odjekuju među zidovima ove svetinje.
ERP Info
Sveta tajna pričešća u Manastiru Brnjak
U okviru manastira Brnjak, podignuta je crkva posvećena Svetom Georgiju, dok je pored hrama izgrađen novi monaški konak. Ova sveta mesta, ispunjena molitvama i duhovnim pesmama, predstavljaju utočište za sve one koji traže mir i duhovnu utehu.
Arihejerska liturgija, služena u Manastiru Brnjak, osvetlila je dalji put duhovnog preporoda i obnove. Uz molitve i ljubavi, ovaj manastir nastavlja da živi kao svedočanstvo vere i posvećenosti, donoseći blagoslove i mir svim vernicima.
Druge subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća na reči jevanđeliste Mateja i upućuje nas kako da naučimo da prepoznamo i izbegnemo ovu duhovnu bolest kroz pokajanje i milosrđe.
Zajednicu vernika u opštini Sunja potresao je vandalski čin u svetinji sagrađenoj 1730. godine, koja je u Drugom svetskom ratu porušena, obnovljena tek 1972. godine, ali nikada nije privedena bogoslužbenoj upotrebi, pa su verske službe obavljane u drvenoj kapeli.
Ovaj slasni tart, u kom se savršeno spajaju ukusi pistaća, urmi i crne čokolade, idealno je rešenje za sve sladokusce koji vole brzinu i jednostavnost.
Priča o ovoj svetici iz 3. veka nije samo sećanje na prošlost, već živi primer kako vera, hrabrost i predanost mogu osvetliti i najmračnije trenutke naših života.
S ciljem da parohijanima usadi težnju prema dobročinstvu, otac Siniša osnovao je Vajber grupu “Dobri Samarjanin”, koja se posle brojnih uspešnih dobrotvornih akcija ujedinila sa Dobrotvornim starateljstvom Eparhije niške.
Nedavna dešavanja u Trsteniku potvrđuju da problemi u vezi sa pravom na slobodan izbor učenika i dalje traju, uprkos upozorenjima SPC i naporima državnih organa da se spreči neprihvatljivo ponašanje predstavnika nekih školskih ustanova.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Episkop lipjanski i vikar patrijarha Porfirija, posetio je srpski manastir na Svetoj gori, gde je služio arhijerejsku liturgiju povodom praznika Svetog Jovana Šangajskog, podsećajući na važnost duhovne veze sa ovim svetim mestom i monaškim nasleđem Svetog Save.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Iako se astrološki znakovi mogu naći na freskama pojedinih hrišćanskih svetilišta, dok crkva osuđuje astrologiju kao đavolsko delo, njihovo prisustvo nema veze sa okultizmom. Ovi prikazi su deo srednjovekovne astronomije i kosmologije, a ne astrologije, pojašnjava otac Goran.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
Istraživanja Komisija za naučno proučavanje čudesnih pojava Moskovske patrijaršije otkrila su da smirna koju ikona luči ima svojstva zarastanje rana i antidepresivno dejstvo, a ovoga puta svojom prisutnošću obasjaće Crnu Goru od 9. do 16. jula i Srbiju od 16. do 18. jula.
Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.