Drevno svetilište u šumi pored Tutina čuva tajne brojnih isceljenja, legende i duh zajedništva, uprkos svim nedaćama.
Skrivena u tišini gustih šuma, mala crkva uklesana u steni u selu Paljevo kraj Tutina nosi u sebi tajanstvenu snagu vekova. Ova svetinja, koja svojom skromnom pojavom prkosi vremenu, zrači produhovljenom energijom, povezujući prošlost sa sadašnjošću, legende i predanja sa verom, ali i ljude različitih veroispovesti u zajedničkom očuvanju svetog prostora.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova jedinstvena crkva čuva u sebi mnoge tajne. Pored toga što je arheološko nalazište, ova svetinja je od 1987. godine uvrštena u kulturno dobro i nalazi se pod nadležnošću Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Iako je njeno poreklo nejasno, neki veruju da je zapravo reč o mitraističkom hramu posvećenom bogu Mitri, koji je tek u 20. veku postao pravoslavni, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture tvrdi da crkva potiče iz perioda kraja 16. ili početka 17. veka.
Printscreen/YouTube/Glas Zapadne Srbije
U ovoj pećinskoj crkvi je i kutak u kome se pale sveće
Ono što ovu svetinju čini još neobičnijom jeste činjenica da je i dalje živa zahvaljujući muslimanskoj zajednici u okolini. Hodža Semir Jašarević iz susedne džamije kaže:
- U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u steni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabeleženo da su boravili ljudi pravoslavne vere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje.
RINA
Hodža Semir Jašarević
Put do crkve vodi kroz gustu šumu, a njen tačan položaj poznaje samo mali broj ljudi. Crkva, iako mala, sadrži tri prostorije, sve isklesane ručno, od prozora do oltara. Legenda kaže da su u njoj boravili bogumili, a veruje se i da je u jednom periodu bila džamija, pre nego što je ponovo postala crkva.
Semir Jašarević se priseća vremena kada je crkva bila živo mesto okupljanja:
- Na datum kad se proslavlja letnji ili mladi Nikola sve je vrvelo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov. Nekada su se na ovom mestu odvijali značajni događaji u životima meštana, poput venčanja, dok danas retko ko dolazi, osim onih koji znaju za ovu bogomolju - kaže hodža Semir Jašarević, koji zajedno sa pravoslavnim sveštenikom iz Tutina povremeno obilazi ovu svetinju.
RINA
Celivajuća ikona u pećinskoj Crkvi Svetog Nikole
Meštani, kao i Semir Jašarević, sa tugom pričaju o skrnavljenju crkve od strane tragača za blagom, koji su, u potrazi za zlatom, oštetili njen izgled. Ipak, bez obzira na sve nedaće, crkva i dalje nosi u sebi duh prošlosti i vere, a njene legende, poput one o deci koja bi progovorila nakon što su prespavala unutar svetinje, ostaju zabeležene u sećanju starijih generacija.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova mala, ali čudotvorna crkva, uklesana u steni, predstavlja jedinstvenu svetinju koja, uprkos svim izazovima, nastavlja da inspiriše i povezuje ljude, čuvajući svoje tajne za buduće naraštaje.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Dekapolita po starom i Svetog proroka Jeremiju po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog Josifa Radnika, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.