Drevno svetilište u šumi pored Tutina čuva tajne brojnih isceljenja, legende i duh zajedništva, uprkos svim nedaćama.
Skrivena u tišini gustih šuma, mala crkva uklesana u steni u selu Paljevo kraj Tutina nosi u sebi tajanstvenu snagu vekova. Ova svetinja, koja svojom skromnom pojavom prkosi vremenu, zrači produhovljenom energijom, povezujući prošlost sa sadašnjošću, legende i predanja sa verom, ali i ljude različitih veroispovesti u zajedničkom očuvanju svetog prostora.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova jedinstvena crkva čuva u sebi mnoge tajne. Pored toga što je arheološko nalazište, ova svetinja je od 1987. godine uvrštena u kulturno dobro i nalazi se pod nadležnošću Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Iako je njeno poreklo nejasno, neki veruju da je zapravo reč o mitraističkom hramu posvećenom bogu Mitri, koji je tek u 20. veku postao pravoslavni, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture tvrdi da crkva potiče iz perioda kraja 16. ili početka 17. veka.
Printscreen/YouTube/Glas Zapadne Srbije
U ovoj pećinskoj crkvi je i kutak u kome se pale sveće
Ono što ovu svetinju čini još neobičnijom jeste činjenica da je i dalje živa zahvaljujući muslimanskoj zajednici u okolini. Hodža Semir Jašarević iz susedne džamije kaže:
- U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u steni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabeleženo da su boravili ljudi pravoslavne vere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje.
RINA
Hodža Semir Jašarević
Put do crkve vodi kroz gustu šumu, a njen tačan položaj poznaje samo mali broj ljudi. Crkva, iako mala, sadrži tri prostorije, sve isklesane ručno, od prozora do oltara. Legenda kaže da su u njoj boravili bogumili, a veruje se i da je u jednom periodu bila džamija, pre nego što je ponovo postala crkva.
Semir Jašarević se priseća vremena kada je crkva bila živo mesto okupljanja:
- Na datum kad se proslavlja letnji ili mladi Nikola sve je vrvelo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov. Nekada su se na ovom mestu odvijali značajni događaji u životima meštana, poput venčanja, dok danas retko ko dolazi, osim onih koji znaju za ovu bogomolju - kaže hodža Semir Jašarević, koji zajedno sa pravoslavnim sveštenikom iz Tutina povremeno obilazi ovu svetinju.
RINA
Celivajuća ikona u pećinskoj Crkvi Svetog Nikole
Meštani, kao i Semir Jašarević, sa tugom pričaju o skrnavljenju crkve od strane tragača za blagom, koji su, u potrazi za zlatom, oštetili njen izgled. Ipak, bez obzira na sve nedaće, crkva i dalje nosi u sebi duh prošlosti i vere, a njene legende, poput one o deci koja bi progovorila nakon što su prespavala unutar svetinje, ostaju zabeležene u sećanju starijih generacija.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova mala, ali čudotvorna crkva, uklesana u steni, predstavlja jedinstvenu svetinju koja, uprkos svim izazovima, nastavlja da inspiriše i povezuje ljude, čuvajući svoje tajne za buduće naraštaje.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
Pripadnici elitnih policijskih jedinica i komandiri Okružnog zatvora 23. marta polaze peške ka svetinji Svetog Vasilija Ostroškog kako bi pomogli u lečenju dvoje mališana.
Nakon velikih humanitarnih akcija, molitava i podrške vernika iz Bijeljine i regiona, protojerej Bogdan Stjepanović podvrgnut je kompleksnoj hirurškoj intervenciji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.