Drevno svetilište u šumi pored Tutina čuva tajne brojnih isceljenja, legende i duh zajedništva, uprkos svim nedaćama.
Skrivena u tišini gustih šuma, mala crkva uklesana u steni u selu Paljevo kraj Tutina nosi u sebi tajanstvenu snagu vekova. Ova svetinja, koja svojom skromnom pojavom prkosi vremenu, zrači produhovljenom energijom, povezujući prošlost sa sadašnjošću, legende i predanja sa verom, ali i ljude različitih veroispovesti u zajedničkom očuvanju svetog prostora.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova jedinstvena crkva čuva u sebi mnoge tajne. Pored toga što je arheološko nalazište, ova svetinja je od 1987. godine uvrštena u kulturno dobro i nalazi se pod nadležnošću Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Iako je njeno poreklo nejasno, neki veruju da je zapravo reč o mitraističkom hramu posvećenom bogu Mitri, koji je tek u 20. veku postao pravoslavni, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture tvrdi da crkva potiče iz perioda kraja 16. ili početka 17. veka.
Printscreen/YouTube/Glas Zapadne Srbije
U ovoj pećinskoj crkvi je i kutak u kome se pale sveće
Ono što ovu svetinju čini još neobičnijom jeste činjenica da je i dalje živa zahvaljujući muslimanskoj zajednici u okolini. Hodža Semir Jašarević iz susedne džamije kaže:
- U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u steni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabeleženo da su boravili ljudi pravoslavne vere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje.
RINA
Hodža Semir Jašarević
Put do crkve vodi kroz gustu šumu, a njen tačan položaj poznaje samo mali broj ljudi. Crkva, iako mala, sadrži tri prostorije, sve isklesane ručno, od prozora do oltara. Legenda kaže da su u njoj boravili bogumili, a veruje se i da je u jednom periodu bila džamija, pre nego što je ponovo postala crkva.
Semir Jašarević se priseća vremena kada je crkva bila živo mesto okupljanja:
- Na datum kad se proslavlja letnji ili mladi Nikola sve je vrvelo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov. Nekada su se na ovom mestu odvijali značajni događaji u životima meštana, poput venčanja, dok danas retko ko dolazi, osim onih koji znaju za ovu bogomolju - kaže hodža Semir Jašarević, koji zajedno sa pravoslavnim sveštenikom iz Tutina povremeno obilazi ovu svetinju.
RINA
Celivajuća ikona u pećinskoj Crkvi Svetog Nikole
Meštani, kao i Semir Jašarević, sa tugom pričaju o skrnavljenju crkve od strane tragača za blagom, koji su, u potrazi za zlatom, oštetili njen izgled. Ipak, bez obzira na sve nedaće, crkva i dalje nosi u sebi duh prošlosti i vere, a njene legende, poput one o deci koja bi progovorila nakon što su prespavala unutar svetinje, ostaju zabeležene u sećanju starijih generacija.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova mala, ali čudotvorna crkva, uklesana u steni, predstavlja jedinstvenu svetinju koja, uprkos svim izazovima, nastavlja da inspiriše i povezuje ljude, čuvajući svoje tajne za buduće naraštaje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.