Drevno svetilište u šumi pored Tutina čuva tajne brojnih isceljenja, legende i duh zajedništva, uprkos svim nedaćama.
Skrivena u tišini gustih šuma, mala crkva uklesana u steni u selu Paljevo kraj Tutina nosi u sebi tajanstvenu snagu vekova. Ova svetinja, koja svojom skromnom pojavom prkosi vremenu, zrači produhovljenom energijom, povezujući prošlost sa sadašnjošću, legende i predanja sa verom, ali i ljude različitih veroispovesti u zajedničkom očuvanju svetog prostora.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova jedinstvena crkva čuva u sebi mnoge tajne. Pored toga što je arheološko nalazište, ova svetinja je od 1987. godine uvrštena u kulturno dobro i nalazi se pod nadležnošću Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Iako je njeno poreklo nejasno, neki veruju da je zapravo reč o mitraističkom hramu posvećenom bogu Mitri, koji je tek u 20. veku postao pravoslavni, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture tvrdi da crkva potiče iz perioda kraja 16. ili početka 17. veka.
Printscreen/YouTube/Glas Zapadne Srbije
U ovoj pećinskoj crkvi je i kutak u kome se pale sveće
Ono što ovu svetinju čini još neobičnijom jeste činjenica da je i dalje živa zahvaljujući muslimanskoj zajednici u okolini. Hodža Semir Jašarević iz susedne džamije kaže:
- U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u steni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabeleženo da su boravili ljudi pravoslavne vere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje.
RINA
Hodža Semir Jašarević
Put do crkve vodi kroz gustu šumu, a njen tačan položaj poznaje samo mali broj ljudi. Crkva, iako mala, sadrži tri prostorije, sve isklesane ručno, od prozora do oltara. Legenda kaže da su u njoj boravili bogumili, a veruje se i da je u jednom periodu bila džamija, pre nego što je ponovo postala crkva.
Semir Jašarević se priseća vremena kada je crkva bila živo mesto okupljanja:
- Na datum kad se proslavlja letnji ili mladi Nikola sve je vrvelo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov. Nekada su se na ovom mestu odvijali značajni događaji u životima meštana, poput venčanja, dok danas retko ko dolazi, osim onih koji znaju za ovu bogomolju - kaže hodža Semir Jašarević, koji zajedno sa pravoslavnim sveštenikom iz Tutina povremeno obilazi ovu svetinju.
RINA
Celivajuća ikona u pećinskoj Crkvi Svetog Nikole
Meštani, kao i Semir Jašarević, sa tugom pričaju o skrnavljenju crkve od strane tragača za blagom, koji su, u potrazi za zlatom, oštetili njen izgled. Ipak, bez obzira na sve nedaće, crkva i dalje nosi u sebi duh prošlosti i vere, a njene legende, poput one o deci koja bi progovorila nakon što su prespavala unutar svetinje, ostaju zabeležene u sećanju starijih generacija.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova mala, ali čudotvorna crkva, uklesana u steni, predstavlja jedinstvenu svetinju koja, uprkos svim izazovima, nastavlja da inspiriše i povezuje ljude, čuvajući svoje tajne za buduće naraštaje.
Pravoslavni svetitelji i starci otkrivaju da usamljenost nije fizička odsutnost drugih, već praznina duše koju jedino Božja Milost može ispuniti, dok molitva i unutrašnji mir pretvaraju samoću u duhovnu snagu.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.