Drevno svetilište u šumi pored Tutina čuva tajne brojnih isceljenja, legende i duh zajedništva, uprkos svim nedaćama.
Skrivena u tišini gustih šuma, mala crkva uklesana u steni u selu Paljevo kraj Tutina nosi u sebi tajanstvenu snagu vekova. Ova svetinja, koja svojom skromnom pojavom prkosi vremenu, zrači produhovljenom energijom, povezujući prošlost sa sadašnjošću, legende i predanja sa verom, ali i ljude različitih veroispovesti u zajedničkom očuvanju svetog prostora.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova jedinstvena crkva čuva u sebi mnoge tajne. Pored toga što je arheološko nalazište, ova svetinja je od 1987. godine uvrštena u kulturno dobro i nalazi se pod nadležnošću Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Iako je njeno poreklo nejasno, neki veruju da je zapravo reč o mitraističkom hramu posvećenom bogu Mitri, koji je tek u 20. veku postao pravoslavni, dok Zavod za zaštitu spomenika kulture tvrdi da crkva potiče iz perioda kraja 16. ili početka 17. veka.
Printscreen/YouTube/Glas Zapadne Srbije
U ovoj pećinskoj crkvi je i kutak u kome se pale sveće
Ono što ovu svetinju čini još neobičnijom jeste činjenica da je i dalje živa zahvaljujući muslimanskoj zajednici u okolini. Hodža Semir Jašarević iz susedne džamije kaže:
- U blizini naše dve džamije nalazi se i crkva u steni posvećena Mladom Nikoli. U ovom selu nije zabeleženo da su boravili ljudi pravoslavne vere koji bi ovu crkvu održavali kao i put do nje.
RINA
Hodža Semir Jašarević
Put do crkve vodi kroz gustu šumu, a njen tačan položaj poznaje samo mali broj ljudi. Crkva, iako mala, sadrži tri prostorije, sve isklesane ručno, od prozora do oltara. Legenda kaže da su u njoj boravili bogumili, a veruje se i da je u jednom periodu bila džamija, pre nego što je ponovo postala crkva.
Semir Jašarević se priseća vremena kada je crkva bila živo mesto okupljanja:
- Na datum kad se proslavlja letnji ili mladi Nikola sve je vrvelo od naroda, a danas crkva skoro da zarasta u korov. Nekada su se na ovom mestu odvijali značajni događaji u životima meštana, poput venčanja, dok danas retko ko dolazi, osim onih koji znaju za ovu bogomolju - kaže hodža Semir Jašarević, koji zajedno sa pravoslavnim sveštenikom iz Tutina povremeno obilazi ovu svetinju.
RINA
Celivajuća ikona u pećinskoj Crkvi Svetog Nikole
Meštani, kao i Semir Jašarević, sa tugom pričaju o skrnavljenju crkve od strane tragača za blagom, koji su, u potrazi za zlatom, oštetili njen izgled. Ipak, bez obzira na sve nedaće, crkva i dalje nosi u sebi duh prošlosti i vere, a njene legende, poput one o deci koja bi progovorila nakon što su prespavala unutar svetinje, ostaju zabeležene u sećanju starijih generacija.
RINA
Ulaz u Crkvu Svetog NIkole
Ova mala, ali čudotvorna crkva, uklesana u steni, predstavlja jedinstvenu svetinju koja, uprkos svim izazovima, nastavlja da inspiriše i povezuje ljude, čuvajući svoje tajne za buduće naraštaje.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.