Na vrhu napuštenog grčkog sela Ropoto, jedini hram na svetu bez ikona i fresaka prkosi sili gravitacije, privlačeći posetioce koji ostaju zadivljeni njegovom neuništivom postojanošću.
Na padinama planine Karavule, u zabačenom selu Ropoto u oblasti Trikala, nalazi se crkva koja se već na prvi pogled izdvaja od svih drugih na svetu. Crkva Presvete Bogorodice u ovom napuštenom selu jedinstvena je po mnogo čemu, ali njena najzapanjujuća karakteristika jeste neverovatan nagib od čak 17 stepeni. Za poređenje, najpoznatija nagnuta građevina na svetu, Krivi toranj u Pizi, nakon nedavnih radova naginje se za tek 3,97 stepeni.
Ropoto je nekada bilo naselje sa živopisnim kućama, ali je klizište koje je pogodilo ovaj kraj 2012. godine nateralo većinu stanovnika da napuste svoje domove. Danas, ovo selo na 750 metara nadmorske visine više liči na selo duhova, kako ga nazivaju u ovom delu Grčke, sa zgradama koje su ili zakopane u zemlju ili su se otkotrljale niz padinu, ostavljajući za sobom sablasnu tišinu.
Međutim, uprkos ovim dramatičnim promenama, Crkva Presvete Bogorodice i dalje stoji, prkoseći zakonima fizike. Iako se naginje za neverovatnih 17 stepeni, na njenim zidovima nema ni najmanje pukotine. Kao jedina pravoslavna svetinja na svetu bez ikona i ikonografije, ova crkva ipak svakodnevno privlači brojne posetioce, fascinirane njenom postojanošću i misterioznošću.
Priča o Ropotu i njegovoj nagnutoj crkvi počinje još šezdesetih godina prošlog veka, kada su prvi put primećeni znaci klizišta. Ipak, ignorisane su ove pojave, pa su tokom osamdesetih godina izdate građevinske dozvole za nove objekte. Ono što je usledilo bila je katastrofa koja je kulminirala 12. aprila 2012. godine, kada se deo sela spustio oko 40 metara do dna padine.
Danas, Bogorodičina crkva u Ropotu ostaje simbol izdržljivosti i tajanstvene snage, dok stoji nagnuta više od bilo koje druge građevine na planeti. Možda baš zbog tog neobičnog nagiba, ljudi iz svih krajeva sveta dolaze da vide ovu svetinju, koja kao da se bori protiv gravitacije i vremena, ostavljajući sve posetioce sa osećajem divljenja i čuđenja.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Na prazničnoj liturgiji u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike da svoj život utemelje na Hristu i u molitvi pronađu snagu i mir.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Na zabačenom zapadnom kraju poluostrva Methana, skrivena među stenama koje se uzdižu iznad dubokih plavetnila mora, nalazi se čarobna crkva Krasopanaija. Prema narodnom predanju, hram je izgradio mornar koji je obećao Bogorodici da će podići svetilište nakon što je uslišila njegove molitve i spasila mu život.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Nesvakidašnji freskopis Vladimira Skerlića, koji je spojio pravoslavnu tradiciju sa motivima afričkog podneblja, izazvao je talas komentara i oduševljenja među vernicima i na društvenim mrežama.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.