Na vrhu napuštenog grčkog sela Ropoto, jedini hram na svetu bez ikona i fresaka prkosi sili gravitacije, privlačeći posetioce koji ostaju zadivljeni njegovom neuništivom postojanošću.
Na padinama planine Karavule, u zabačenom selu Ropoto u oblasti Trikala, nalazi se crkva koja se već na prvi pogled izdvaja od svih drugih na svetu. Crkva Presvete Bogorodice u ovom napuštenom selu jedinstvena je po mnogo čemu, ali njena najzapanjujuća karakteristika jeste neverovatan nagib od čak 17 stepeni. Za poređenje, najpoznatija nagnuta građevina na svetu, Krivi toranj u Pizi, nakon nedavnih radova naginje se za tek 3,97 stepeni.
Ropoto je nekada bilo naselje sa živopisnim kućama, ali je klizište koje je pogodilo ovaj kraj 2012. godine nateralo većinu stanovnika da napuste svoje domove. Danas, ovo selo na 750 metara nadmorske visine više liči na selo duhova, kako ga nazivaju u ovom delu Grčke, sa zgradama koje su ili zakopane u zemlju ili su se otkotrljale niz padinu, ostavljajući za sobom sablasnu tišinu.
Međutim, uprkos ovim dramatičnim promenama, Crkva Presvete Bogorodice i dalje stoji, prkoseći zakonima fizike. Iako se naginje za neverovatnih 17 stepeni, na njenim zidovima nema ni najmanje pukotine. Kao jedina pravoslavna svetinja na svetu bez ikona i ikonografije, ova crkva ipak svakodnevno privlači brojne posetioce, fascinirane njenom postojanošću i misterioznošću.
Priča o Ropotu i njegovoj nagnutoj crkvi počinje još šezdesetih godina prošlog veka, kada su prvi put primećeni znaci klizišta. Ipak, ignorisane su ove pojave, pa su tokom osamdesetih godina izdate građevinske dozvole za nove objekte. Ono što je usledilo bila je katastrofa koja je kulminirala 12. aprila 2012. godine, kada se deo sela spustio oko 40 metara do dna padine.
Danas, Bogorodičina crkva u Ropotu ostaje simbol izdržljivosti i tajanstvene snage, dok stoji nagnuta više od bilo koje druge građevine na planeti. Možda baš zbog tog neobičnog nagiba, ljudi iz svih krajeva sveta dolaze da vide ovu svetinju, koja kao da se bori protiv gravitacije i vremena, ostavljajući sve posetioce sa osećajem divljenja i čuđenja.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Na zabačenom zapadnom kraju poluostrva Methana, skrivena među stenama koje se uzdižu iznad dubokih plavetnila mora, nalazi se čarobna crkva Krasopanaija. Prema narodnom predanju, hram je izgradio mornar koji je obećao Bogorodici da će podići svetilište nakon što je uslišila njegove molitve i spasila mu život.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.