Manastir Fenek iz 15. veka, koji je podigao despot Stefan Lazarević, smešten u Jakovu blizu Beograda, poznat je po dubokom poštovanju Svete Paraskeve, svedočenjima o isceljenju i istorijskoj vezi s porodicom Branković.
Manastir Prepodobne mati Paraskeve – Fenek iz 15. veka, nalazi se u ataru sela Jakova, u opštini Surčin , 25 kilometara od Beograda. Zbog velike istorijske povezanosti spada u grupu fruškogorskih manastira, iako geografski ne pripada Fruškoj Gori. Za razliku od fruškogorskih manastira, Fenek je ostao pod turskom vlašću sve do 1717. godine.
Postoje predanje da je manastir jedno vreme bio pretvoren u džamiju, a u svom posedu je imao 500 hektara zemlje.
Od perioda Drugog svetskog rata, do leta 2006. godine u manastiru je bilo žensko monaštvo, da bi odlukom vladike sremskog Vasilija, monahinje bili razmeštene, a dovedeni monasi iz manastira Sopoćani i Dečani.
Prvim ktitorom smatra se despot Stefan Lazarević koji, na mestu današnjeg Feneka gradi najpre hram posvećen u čast Sveta Tri Jerarha (oko 1410. godine). Crkva je bila skromnih dimenzija moravskog stila.
Nakon što su u Fenek prenete mošti Svete Petke, zaslugom svete Jefimije (despotica Jelena Mrnjavčević) i svete Evgenije (carica Milica), hram postaje manastir i tu se naseljava bratstvo. Tako fenečka obitelj postaje dom Svetoj Petki za narednih gotovo sto godina i tu se formira izuzetno duboko poštovanje svetiteljke koju i danas Srbi veoma vole i poštuju.
Kako sin kneza Lazara nije imao potomaka, despotska titula nakon njegove smrti (1427) prelazi u dom Brankovića kao i briga o manastiru Fenek. Tako su krajem 15. veka Brankovići – majka Angelina sa sinovima, Maksimom i Jovanom, preuzeli staranje o podizanju svetinje i postali njeni drugi ktitori. Prvi pisani zapis o manastiru nalazi se u mineju jeromonaha Zaharije iz 1563. godine.
Znamenite ličnosti u manastiru Fenek
Duhovno nasleđe manastira su ličnosti, koje su živele i koje su se pojavljivale u manastiru, od srednjovekovnih ličnosti, do boravka kneza Alekse Nenadovića, Karađorđa Petrovića, arhimadrita studeničkog Melentija Nikšićkog, Miloša Obrenovića... Ovde je takođe boravio Arčibald Rajs - poznati švajcarski forenzičar, profesor i publicista, koji je svojim istraživanjima zločina nad Srbima u Prvom svetskom ratu zadužio naš narod. Po sopstvenoj želji sahranjen je na Topčiderskom groblju, dok mu je srce pohranjeno na Kajmakčalanu.
Na mestu starog hrama koji je bio u lošem stanju podignut je novi u periodu od 1793. do 1797. i osveštan je za vreme igumana Vikentija Rakića.
Nedaleko od glavnog hrama, nalazi se kapela posvećena Svetoj Petki sazidana 1800. godine, na mestu stare crkve nad bunarom za koji se veruje, da ga je sagradila mati Angelina Branković. Vodu sa ovog izvora u narodu su smatrali čudotvornom, zbog lekovitih dejstava.
Čestica moštiju Svete Petke
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
U manastiru se nalazi velika svetinja, a to su delovi moštiju Svete Petke. Njene mošti se nalaze na istoku Rumunije u gradu Jašiju, a čestica u manastiru Fenek. Velika svečanost održava se 27. oktobra, na praznik ove svetiteljke.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Monah Nikolaj
Za ovo manastirsko zdanje vezuje se najveći broj svedočanstava o isceljenju i čudima koja su se desila molitvama vernih Svetoj Petki, priča monah Nikolaj.
- Nebrojana su čuda i svedočenja ljudi da im se svetiteljka u raznim životnim okolnostima javljala, da im je pomagala. Smatra se zaštitnicom žene i dece - kaže monah.
U manastiru se prodaje domaća radinost monaha, pa tako od prirodnih lekova, rakija, ikona u manastirskoj prodavnici možete naći med i vino, pravljenih u ovoj svetinji.
Ovi monasi posvećeni očuvanju hrišćanskog nasleđa obasjavaju put hodočasnicima, kombinujući bogatu istoriju, simboliku i duhovnost u svojoj svakodnevnoj misiji. Ova jedinstvena zajednica čuva ljubav Hristovu i inspiriše vernike širom sveta.
Monahinja iz Belorusije je otkrila tajnu svrsishodnog i isplativog rada, nakon što je naglasila da se svaki predmet na štandu koji prodaje u ime sestrinstva prodaje zahvaljujući jednoj stvari.
Književno delo je nastalo kao plod iscrpnog istraživanja žitija svetaca, koji su po profesiji bili medicinari, sa ciljem da se poveže crkva i medicina, kao i da se naznači da smo bez Boga ništa, a sa njim sve.
Dok mnogi govore o duhovnoj krizi na Zapadu, sve više ljudi upravo tamo pronalazi duboku, živu veru u Pravoslavlju. Dva nedavna talasa masovnih krštenja u Čileu i Holandiji svedoče o tome da istina nalazi put do srca, bez obzira na granice, kulturu ili jezik.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 20. četvrtak po Duhovima govori o unutrašnjoj borbi, demonima koji opsedaju pravednike i neuništivoj moći krsta koja pobedonosno sija kroz tamu.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.