YT/ConnollyCove, YT/Goran VrhovacSpoljašnjost Hrama Svetog Save
Ulaz u svetinju na Vraćaru sastoji se od glavnih vrata, kojih je ukupno troje, i bočnih vrata, kojih je ukupno šest.
Masivna, bronzana vrata, zadivljujućih dimenzija na kojima su ispisane tri molitve na 24 jezika prava su i jedinstvena dobrodošlica svima koji posete Hram Svetog Save na Vračaru i na svojstven način predstavljaju približavanje i okupljanje različitih naroda.
Ulaz u vračarsku svetinju sastoji se od glavnih vrata, kojih je ukupno troje, i bočnih vrata, kojih je ukupno šest.
Tako su na tri strane sveta ispisane tri molitve. One su odabrane jer se najčešće koriste u privatnim molitvama vernika.
Jezici
GLAVNA VRATA * crkvenoslovenski * srpski * latinski * aramejski * grčki * ruski * arapski * jermenski
LEVA BOČNA VRATA * engleski * španski * rumunski * mađarski * francuski * kineski * poljski * slovački
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
Unutrašnjost Hrama Svetog Save
Na vratima glavnog ulaza u hram ugravirana je molitva "Care nebeski", na severnoj "Bogorodice djevo", dok je južnoj strani "Oče naš".
Svojim impozantnim izgledom ove dveri, kojih ima ukupno devet, napravljene su u Nemačkoj.
- Kreativno rešenje vrata povezuje sve tvorce idejnih estetskih i arhitektonskih rešenja Hrama Svetog Save, od Deroka i Nestorovića, pa sve do Muhina i apsolutno se uklapaju u spoljašnji izgled hrama, ali i sa sadašnjom unutrašnjošću svetinje koju danas krasi grandiozni mozaik. Svaki vernik koji dođe u hram prvo će naići na vrata i na tu molitvu koju sam u svom miru izgovara i već zna napamet, što će mu predstavljati veliku radost. Takođe, vrata su i suprotnost starozavetnoj priči o Vavilonskoj kuli. Prema tom predanju, Nojevim potomcima, koji su govorili jednim jezikom Bog je poremetio jezik da ne razumeju jedan drugoga šta govore jer su imali plan da naprave kulu koja bi bila viša i moćnija od Boga. Kula je srušena i nastao je veliki metež, a Bog ih je rasuo po celom svetu i pomešao im jezike, tako da nisu mogli da se vrate i završe gradnju grada, koji je nazvan Vavilon. Naša vrata imaju suprotnu namenu - da spoje narode, iako govore drugačijim jezikom - kažu u Kancelariji za izgradnju Hrama Svetog Save.
MOLITVA
"Care nebeski" (Zapadna strana vrata)
Care nebeski, Utešitelju, Duše Istine, koji si svuda prisutan i sve ispunjavaš, Riznice dobara i Davaoče života, dođi i useli se u nas i očisti nas od svake nečistote i spasi, Blagi, duše naše.
"Bogorodice djevo" (Severna strana)
Bogorodice djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s tobom; blagoslovena si ti među ženama, i blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila spasitelja duša naših. i tebi slavu uznosimo, Amin.
"Oče naš"(Južna strana)
Oče naš, koji si na nebesima Neka se sveti ime tvoje Neka dođe carstvo tvoje Neka bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu Hleb naš nasušni daj nam danas I oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim I ne uvedi nas u iskušenje No izbavi nas od zloga
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
Spoljašnjost Hrama Svetog Save
Oni dodaju da jezici predstavljaju približavanje i okupljanje naroda, a da su molitve dobrodošlica ljudima dobre volje koji dolaze u hram, ali i u celu Srbiju.
- Takođe, Sveti Sava, kome je posvećen ovaj hram, pored svoje smernosti i monaškog života, imao je pregršt ljubavi i širine prema svom, ali i drugom narodu. On je razumeo značaj dobrih odnosa, tolerancije i ljubavi prema drugom i drugačijem i imao je diplomatskih sposobnosti, kao i želju da duhovno i kulturno obogati Srbe najboljim, što se moglo naučiti od drugih naroda. Sveti Sava je tako postao najvažnija ličnost u našem narodu, ali i kod ljudi širom sveta i zato smo molitve preveli na čak 24 jezika - kažu u Kancelariji i dodaju da je veliku pomoć pri sređivanju tekstova koji su ispisani na vratima, kao kod toga da molitve na adekvatnim jezicima pravopisno i gramatički budu tačne, pomogla ruska "Pravoslavna enciklopedija".
Svečani čin u Hramu Svetog Save obavljen je uz molitveno prisustvo velikog broja arhijereja, sveštenstva, đakonstva, monaštva, predstavnika javnog života i vernog naroda.
Priziv Svetog Duha u svetinji na Vračaru biće služen 14. septembra u 9 časova u prisustvu vernog naroda, učenika, roditelja, prosvetnih radnika i veroučitelja.
U beogradskom naselju Vračar, bogosluženju su mogli da prisustvuju i gluvonemi, budući da je na znakovni jezik preveden program, te je na taj način poruka stigla do svakog vernika.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.