VERNICI OSTAJU BEZ DAHA PRED LEPOTOM "STAKLENE CRKVE" Izgleda nestvarno: Ovako nešto niste videli (FOTO)
Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip.
Crkva je dobila ime prema jednom od devet originalnih svetaca – Abuni Jematu – koji ju je isklesao u 5. veku.
Abuna Jemata Guh je monolitska crkva koja se nalazi u okrugu Havzen, u regiji Tigraj u Etiopiji i do nje se stiže samo na jedan način - penjanjem. Pritom treba znati da ovde nema zaštitnih ograda, užadi niti bilo kakve druge pomoći.
Smeštena je na visini od 198 metara i poznata je po spektakularnoj lokaciji, svojoj arhitekturi i kupoli koja potiče iz šestog veka, kao i po zidnim slikama iz 15. veka.
Vernici se penju samo nadahnuti željom da se pomole u etiopskoj crkvi. Uz to, potrebno je skinuti cipele, oprati noge i bosonog krenuti na ovaj izazovan put koji može trajati i do dva sata.
Iako se zbog pozicije Abuna Jemata Guh smatra najopasnijom crkvom na svetu, valja spomenuti da se niko od sveštenika nije povredio uspinjujući se na stenu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Crkva je dobila ime prema jednom od devet originalnih svetaca – Abuni Jematu – koji ju je isklesao u 5. veku.
I dok jedni tvrde da je ova lokacija odabrana kako bi crkva bila bliže nebesima, drugi veruju da je s razlogom skrivena u steni od mogućih neprijatelja.
Pažnju posetitelja posebno privlače zidovi crkve koje su ukrašene freskama. Zbog suve klime, slike na zidovima i kupoli crkve su dobro očuvane. Freske, koje su tematski posvećene devetorici svetaca i dvanaestorici apostola, uključuju ikone u obliku diptiha i triptiha.
Prema tradiciji, smatra se da potiču iz šestog veka, iako su istraživači smestili njihovu izradu u drugu polovinu 15. veka.
Istraživanje iz 2016. godine, koje je analiziralo slike u velikoj meri podržava dataciju iz 15. veka, pokazujući da su većina pigmenata korišćenih u slikama bila lokalno dobijena, te da nije postojao osnovni sloj boje, osim na slici Bogorodice, gde su uočeni tragovi ponovnog slikanja.
Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip.
Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Današnje ruho crkve može se pohvaliti karakterističnim skandinavskim stilom za razdoblje 11. i 12. veka.
Svake godine, Timket (etiopsko Bogojavljenje) se proslavlja u živopisnom duhu, počevši od ranih jutarnjih sati širom zemlje.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Tradicije hrišćanske vere na dva kontinenta: dok Etiopljani slave uz plamen, Srbi praznuju u molitvi i postu, ujedinjeni istom svetinjom.
Brutalan napad na crkvenu zajednicu u nigerijskoj državi Plato dogodio se neposredno posle božićne službe. Među ubijenima su trudnica i cela porodica, dok vlasti i dalje ignorišu pozive za zaštitu hrišćanske populacije.
Jedna freska u manastiru Visoki Dečani i zapis istoričara Nićifora Grigora otkrivaju mogućnost da je car Dušan imao još jedno dete
Do svetinje vodi uska staza, poznata kao probojnica, koja je duga 1,5 kilometara i strma, ali nije previše naporna.
U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Meštani sela Jovac kažu kako je jedan od njih, Dragoljub Krstić, sanjao da napravi crkvu u stablu drveta.
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Emotivni stihovi autorke Dragane D. Mirković u izvođenju mlade Jane Koprivice promoviše humanitarnu inicijativu "Dom za mame", donoseći poruku nade i vere za sve žene u teškim životnim okolnostima.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
Otac Evgenije navodi primere nesuglasica, rana iz prošlosti i nerazumevanja bližnjih s kojima se susretao tokom svoje službe. Otkriva kako je, na samrtnom času svoje majke, sin učinio ono najvažnije – omogućio joj da ode s ovog sveta u miru, pomirena s Bogom i sobom.