Crkve i manastiri 25.03.2025 | 14:09

DA LI JE OVO NAJOPASNIJA CRKVA NA SVETU: Do nje se penje 2 sata bez zaštitne opreme, a na vrhu stene je pravo iznenađenje (FOTO)

Izvor: religija.rs
DA LI JE OVO NAJOPASNIJA CRKVA NA SVETU: Do nje se penje 2 sata bez zaštitne opreme, a na vrhu stene je pravo iznenađenje (FOTO)
dave stamboulis / Alamy / Profimedia

Crkva je dobila ime prema jednom od devet originalnih svetaca – Abuni Jematu – koji ju je isklesao u 5. veku.

Abuna Jemata Guh je monolitska crkva koja se nalazi u okrugu Havzen, u regiji Tigraj u Etiopiji i do nje se stiže samo na jedan način - penjanjem. Pritom treba znati da ovde nema zaštitnih ograda, užadi niti bilo kakve druge pomoći.

Smeštena je na visini od 198 metara i poznata je po spektakularnoj lokaciji, svojoj arhitekturi i kupoli koja potiče iz šestog veka, kao i po zidnim slikama iz 15. veka.

Vernici se penju samo nadahnuti željom da se pomole u etiopskoj crkvi. Uz to, potrebno je skinuti cipele, oprati noge i bosonog krenuti na ovaj izazovan put koji može trajati i do dva sata. 

Iako se zbog pozicije Abuna Jemata Guh smatra najopasnijom crkvom na svetu, valja spomenuti da se niko od sveštenika nije povredio uspinjujući se na stenu.


Crkva je dobila ime prema jednom od devet originalnih svetaca – Abuni Jematu – koji ju je isklesao u 5. veku.

I dok jedni tvrde da je ova lokacija odabrana kako bi crkva bila bliže nebesima, drugi veruju da je s razlogom skrivena u steni od mogućih neprijatelja.

Pažnju posetitelja posebno privlače zidovi crkve koje su ukrašene freskama. Zbog suve klime, slike na zidovima i kupoli crkve su dobro očuvane. Freske, koje su tematski posvećene devetorici svetaca i dvanaestorici apostola, uključuju ikone u obliku diptiha i triptiha.

Prema tradiciji, smatra se da potiču iz šestog veka, iako su istraživači smestili njihovu izradu u drugu polovinu 15. veka.

Istraživanje iz 2016. godine, koje je analiziralo slike u velikoj meri podržava dataciju iz 15. veka, pokazujući da su većina pigmenata korišćenih u slikama bila lokalno dobijena, te da nije postojao osnovni sloj boje, osim na slici Bogorodice, gde su uočeni tragovi ponovnog slikanja.