RUŠILI CRKVU PA NAŠLI MISTERIOZNU KUTIJU: Kada su je otvorili nisu mogli da veruju šta vide (FOTO)
Članovi crkvene zajednice su imali priliku da se vrate u prošlost i dobiju fascinantan uvid u život zajednice u Bearsdenu pre skoro 100 godina.
Današnje ruho crkve može se pohvaliti karakterističnim skandinavskim stilom za razdoblje 11. i 12. veka.
Malo, ali vredno pažnje, selo Ornes u Norveškoj s tek 1.600 stanovnika idilično je mesto na poluostrvu fjorda s predivnim pogledom na okolne planine.
Mirno utočište za planinare, ribolovce i bicikliste privlači brojne ljubitelje prirode na norveški zapad. A posebno je interesantna crkva crnog krova u tom selu - Urneška drvena crkva.
Crkva u Ornesu izrazito je zanimljiva jer objedinjuje tragove keltske umetnosti, vikinške tradicije i romanski uticaj, a njenu je vrednost prepoznao i UNESCO.
Selo Ornes najpoznatije je po staroj, drvenoj crkvi koja onde ponosno stoji vekovima. Arheološka istraživanja pokazuju da su ispod današnje crkve sagrađene još tri, koje su nadograđivane jedna na drugu, kako su stanovnici dolazili i odlazili.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Današnje ruho crkve može se pohvaliti karakterističnim skandinavskim stilom za razdoblje 11. i 12. veka. Većina norveških crkava od drvenih greda gradile su se nakon doba Vikinga.
Grede bi se postavljale na kamene temelje, a zatim bi se spajale s unutarnjim drvenim stubovima.
Crkva u Urnesu ne samo da je remek-delo arhitekture, nego je i poput vremeplova u doba Vikinga jer ukrasne ploče i elementi prikazuje borbu lava i zmije i tako otkrivaju ponešto o njihovoj kulturi i tradiciji.
Dekoracije na spoljašnjosti crkve služe kao vizuelni dokaz transformacije, asimilacije i prihvatanja hrišćanstva u vikinškoj kulturi.
Urezana dekoracija Severnog portala, koja prikazuje upletene životinje, u ovom kontekstu predstavlja jedan od poslednjih primera vikinške životinjske ornamentike. Unutrašnjost crkve je bogatije ukrašena nego spoljašnjost. Struktura je delimično podržana nizom drvenih stubova iz 12. veka. Na vrhovima stubova, kapiteli su ukrašeni rezbarijama ljudskih, životinjskih i biljnih motiva.
Smatra se kako je crkva, ili kako bi Norvežani rekli Urnes stavkirke, najstarija sačuvana drvena crkva koja se nalazi na izvornoj lokaciji, a koristila se sve do 1881. godine, od kada više nije korištena za verske potrebe.
Članovi crkvene zajednice su imali priliku da se vrate u prošlost i dobiju fascinantan uvid u život zajednice u Bearsdenu pre skoro 100 godina. Jedna od najlepših i najšumovitijih planina u regiji pravi je raj za ljubitelje hajkinga, ali i za one koji imaju problema sa plućima, jer, kao svojevrsna vazdušna banja, poseduje i lekovite moći. Sedlečka kosturnica spolja nije ništa spektakularno. To je mala kapela u Sedlecu, u predgrađu Kutne Hore, u Češkoj. Pomislili biste da je to samo obična stara srednjovekovna gotička crkva. U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
RUŠILI CRKVU PA NAŠLI MISTERIOZNU KUTIJU: Kada su je otvorili nisu mogli da veruju šta vide (FOTO)
NAJMANJA CRKVA U SRBIJI, U NJU STAJE TROJE LJUDI: Postoji dobar razlog zašto nije velika, a evo gde se nalazi
SVE U CRKVI JE OD LJUDSKIH KOSTIJU: Ovo je jedna od najbizarnijih svetinja, a razlog je neverovatan (FOTO)
CRKVE PRETVARAJU U DŽAMIJE, KLUBOVE, BAZENE I TRŽNE CENTRE: Hrišćani postali manjina, a islam raste u Velikoj Britaniji
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Podignut kada srpska država više nije postojala, Krušedol je postao utočište vere, čuvar identiteta i večna kuća znamenitih ličnosti.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.