shutterstock.com/PeopleImages.com - Yuri A, youtube/Телевизија Храм
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Arhimandrit Vasilije Kostić neretko deli mudre misli i savete sa vernicima, a kako se oni tiču svih životnih sfera ni moderne teme mu nisu strane, te je u jednom obraćanju pomenuo tzv. "burnout", odnosno sagorevanje zbog prevelikog pritiska, kojim se izlažemo.
- Taj napad panike ili "sagorevanje/burnout" dešava se zdravim ljudima. Zašto? Zato što to nisu slabići, kako često pogrešno mislimo. Nisu to ljudi koji su slabi, nejaki ili koji ne veruju u Boga - naprotiv - naveo je arhimandrit Vasilije.
Navodi da su osobe koje pod napadima panike proživljajvaju teške trenutke uglavnom ličnosti, kojima ne fali ništa.
- To se dešava zdravim, energičnim i jakim ljudima, onima koji se trude, koji žele sve da postignu i svima da ugode. I na kraju, prosto organizam ne izdrži i padne.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti, ukoliko sagledamo grešku koja nas je do tog stanja dovela i promenimo svoj stil života, sa fokusom na naše misli.
- To je kao ono brzo kuvanje u ekspres loncu. Kad se kuva pod pritiskom, para mora da izađe napolje, zar ne? Ako ne izađe, lonac može da eksplodira i da uništi i sebe i sve oko sebe. Tako i čovek - onaj pritisak koji izbaci kroz napad panike ili "burnout" je zapravo znak da organizam pokušava da se leči, da se odbrani - zaključuje.
BONUS VIDEO: Mati Zlata govori o svom najtežem ispitu u životu
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.